Veće cijene parkiranja bile su najavljene još krajem prošlog decembra, ali kako već pola godine nema promjena mnogi građani su se ponadali da su nadležni odustali od poskupljenja ove komunalne usluge.
Ipak, iz Gradske uprave stiže poruka da će se o novom cjenovniku raspravljati nakon ljetnjeg odmora.
Nije nam cilj da izvršimo udar na džepove građana, kako su to neki predstavljali, već da smanjimo saobraćajne gužve i da stignemo kvalitetno pripremiti sve potrebne dokumente. Moramo razmotriti nekoliko varijanti, predočiti prijedlog i gradonačelniku Igoru Radojičiću i možda na jesenjem skupštinskom zasjedanju uputiti odluku o korekciji cijene parkiranja – rekli su u Odjeljenju za saobraćaj i puteve, koje vodi ovu aktivnost.
Dodali su da ostaju pri prvobitno najavljenoj ideji, da sat parkiranja u nultoj zoni sa jedne marke poskupi na dvije, kao i da prošire obuhvat ove zone, sa 200 za još 400 mjesta, koja se trenutno nalaze u prvoj zoni. Planirano je pomjeranje i ostalih zona, tako da neke druge zone pređu u prvu, što će značiti i duplo skuplje parkiranje na tim mjestima.
Tako bi, po ranijim najavama, parkinzi kod Doma omladine i preko puta Akademije nauka i umjetnosti RS, koji su sada u prvoj zoni, trebalo da postanu nulta zona, a parking na staroj autobuskoj stanici, koji je mnogim vozačima omiljen zbog blizine centra, iz druge zone da bude prebačen u prvu.
Podsjetimo da u prvoj zoni jedan sat parkiranja košta jednu KM, a cijena cjelodnevne karte je pet maraka. U drugoj zoni za sat parkiranja treba platiti 50 pfeniga po satu, a usluga za one koji odluče vozilo da ostave cijeli dan na parkingu košta tri marke.
– Cijena parkiranja nije se mijenjala više od 10 godina. U kojim još gradovima imate da sat parkinga košta pola marke? Onda nam se dešava situacija da imamo velike gužve po centru, jer ljudi ostavljaju automobile parkirane po cijeli dan za male pare i otežavaju drugim građanima da obave neki posao u gradu. Cilj nam je da ovim mjerama destimulišemo masovno korištenje privatnih automobila u kojima se vozi po jedna osoba i promovišemo javni prevoz – poručili su iz ovog odjeljenja.
Parking sistem u gradu čini 67 parkirališta i 2 garaže, kapaciteta oko 5.000 mjesta koja su pod naplatom. Trenutno u prvoj tarifnoj zoni imaju 732 mjesta, a 3.772 u drugoj.
Nulta zona je na pojedinim parkinzima u strogom centru grada uvedena polovinom 2017. godine, kako su rekli iz Grada, da se smanji optrećenje tih parkinga. Trenutno u nultoj tarifnoj zoni sat se parkiranja plaća jednu KM, s tim da se na ovim parkinzima može ostati najduže dva sata.
Grad Banjaluka je prošle godine od naplate parkiranja zaradio 3.964.503 KM, od čega je putem SMS-a uplaćeno skoro 1,4 milion maraka.
Pješačka zona
S obzirom da se Banjaluka nastoji ugledati na Ljubljanu, pitali smo nadležne trebamo li očekivati da ćemo, kao u glavnom gradu Slovenije, u užem centru imati trajnu pješačku zonu gdje je automobilima zabranjen prolaz. U Gradskoj upravi kažu da ta ideja nije nerealna.
– Trebamo prvo stvoriti pretpostavke za tako nešto. Imamo u planu proširenje Vidovdanske ulice, koliko nam to uslovi budu dozvoljavali, tako da kod Centralne banke imamo još jednu traku. Kada bismo u ovoj ulici imali četiri trake mogli bismo razmišljati o tome da glavnu saobraćajnicu trajno pretvorimo u pješačku – precizirali su u Odjeljenju za saobraćaj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu