Kultura

Nisu prekidali rad ni u doba ratova i zemljotresa: Narodno pozorište RS, 92 godine vjernosti (FOTO, VIDEO)

Na sceni proba za premijeru, a iza scene kuckaju čekići, šušte kostimi, pulsira tajni život, bez kojeg ona čarolija, koja bljesne kad se podigne zavesa, ne bi bila moguća. Iz salona na spratu se čuje muzika. Tako izgleda obično radno prijepodne u Narodnom pozorištu Republike Srpske. Priča je to koja traje već 92 godine. Bez dana prekida.

Nisu prekidali rad ni u doba ratova i zemljotresa: Narodno pozorište RS, 92 godine vjernosti (FOTO, VIDEO)
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Od 18. oktobra 1930. godine, kada je u tek osnovanom Narodnom pozorištu Vrbaske banovine odigrana prva premijera, traje istorija teatra u Banjaluci.

Pozorište je mijenjalo ime, ispraćalo u istoriju države i režime, ali nikad nije prekidalo rad: čak ni za vrijeme ratova, ni 1969. godine kada je Banjaluku zadesio katastrofalni zemljotres.

– Da, nakupilo se tih godina, istorija je to za ponos. Imamo ogromnu arhivu, treba da je digitalizujemo, ozbiljan je to posao, ali doći će i to na red – kaže Dijana Grbić, agilna direktorka Narodnog pozorišta RS.

Dijana Grbić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Za sada u teatru imaju preča posla. U toku je osnivanje simfonijskog orkestra, s ciljem da banjalučko pozorište postane „pravo narodno“ – da uz dramu ima i balet i operu.

Prva operska predstava

U prvoj operskoj predstavi Banjalučani će uživati već idućeg mjeseca. Biće to Mocartova jednočinka „Bastijen i Bastijena“.

– Dirigentkinja je naša Branka Radošević, nastupiće naši, banjalučki pjevači, uz jednog gosta iz Niša. Opera je modernizovana, prilagođena današnjoj djeci. Moramo odgajati novu generaciju publike, jer bez publike nema pozorišta – kaže direktorka Dijana.

Ako ćemo pravo, ona je još uvijek v.d. – vršiteljica dužnosti direktora, ali to je ne sprečava da svoju dužnost vrši, baš onako, svojski.

Imenovana je krajem prošle godine i odmah je „ubacila u petu“. Orkestar, pa nove predstave, pa saradnja s pozorištima iz Srbije, pa gostovanja širom Republike Srpske, pa planovi za temeljitu rekonstrukciju pozorišne scene.

Jer, tradicija znači trajanje, ali i dotrajavanje, bar kad su u pitanju daske koje život znače.

Zgrada u kojoj i danas stanuje pozorište sagrađena je 1934. godine, kao Dom Kralja Petra Prvog Oslobodioca. Prva značajnija adaptacija objekta desila se 1959. godine, a posljednja 1969, nakon zemljotresa.

– Vidite, ove daske na sceni su toliko izbrušene da je jedino rješenje potpuna rekonstrukcija. A i „rupa“ za orkestar je dotrajala. I mala je. Odlučili smo da, za sada, u orkestru zaposlimo samo 27 muzičara, jer više ih ne može stati u „rupu“ – objašnjava Dijana Grbić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Zna ona o čemu priča. Uostalom, Dijana je po obrazovanju glumica. Školovala se na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, kao i većina glumaca i glumica u ansamblu Narodnog pozorišta RS.

Premijera

A opet, Dijana i sama kaže da nije glumica, jer već godinama ne igra. Prvi put je, upravo na sceni Narodnog, zaigrala kao učenica srednje škole, u ratu. Još se sjeća kako su im gledaoci donosili kolače, da se počaste i zaslade u ta gorka vremena.

Poslije je, kao studentkinja, igrala dvije sezone, sve dok Akademija nije zabranila svojim studentima da nastupaju. A onda ju je život odveo drugim stazama, opet vezanim za kulturu i teatar.

Magistrirala je produkciju izvođačkih umjetnosti na Goldsmitsu u Londonu, a potom karijeru nastavila u producentsko menadžerskim vodama: u Gradskoj upravi Banjaluka, u Kulturnom centru „Banski dvor“ i „usput“ na brojnim projektima.

Sada joj je na umu projekat obnove: i repertoara, i scene, i publike.

Pročitajte još

U toku je rad na još jednoj premijeri. „Gospođica“ po romanu Ive Andrića, a u režiji Đurđe Tešić, biće premijerno izvedena 18. oktobra. Igraju sve same zvijezde banjalučkog glumišta: prvakinja drame Slađana Zrnić, pa Nataša Ivančević, Snježana Mišić i Belinda Božičković, koju smo zatekli kako s kompozitorom Vladimirom Pejkovićem vježba songove.

Majstori

A kad sezona završi, na scenu će stupiti majstori, da srede ono sa daskama.

– Nadamo se da će Vlada RS obezbijediti materijal, dakle drvo, majstore imamo, a donatore ćemo naći – kaže direktorka pozorišta.

U međuvremenu, glumci će špartati Republikom Srpskom.

Uostalom, još davne 1930. godine, kada je osnovano Narodno pozorište Vrbaske banovine, preteča današnjeg Narodnog pozorišta RS, odlučeno je da se „zimi predstave daju u Banjaluci“, a ljeti „u drugim mjestima banovine“.

Ta je tradicija, ranijih godina malo skrajnuta, ponovo oživjela kroz program „Narodno sa narodom“.

Proljetos su glumci prokrstarili Podrinjem i Hercegovinom.

– Da vidite kako se publika u Nevesinju, Bileći, Zvorniku, obraduje kad vide uživo Natašu Ivančević, Nikolinu Friganović, Ljubišu Savanovića… Znaju ih s televizije, gledali su ih u popularnim serijama, a dobili su priliku i da ih vide kako igraju pozorišne predstave – kaže Dijana Grbić i dodaje da će se ta akcija nastaviti i ubuduće.

Uostalom, to je zadatak nacionalnog teatra.

“Tezge”

Direktorka se ne protivi da glumci i glumice, što bi se narodski reklo, „tezgare“ u filmovima i serijama. Jer to, u stvari, i nije tezgarenje, nego ozbiljan umjetnički rad.

Uostalom, poznati beogradski reditelj Jagoš Marković je upravo u serijama „Kosti“ i „Meso“ gledao banjalučke glumce i oduševio se njima. Pa će režirati predstavu, koja će biti koprodukcija dva narodna pozorišta, beogradskog i banjalučkog. A to znači i da će pred banjalučkom publikom uskoro zaigrati i Nela Mihajlović i Nebojša Dugalić, a možda i Vesna Trivalić.

– Nemam ništa protiv da glumci našeg pozorišta učestvuju u drugim projektima. Treba dati ljudima mogućnost da dodatno zarade, jer tako promovišu i sebe i naše pozorište – kaže Dijana Grbić.

Ponosna je i na projekat „Za one koji se vole“, tokom kojeg je Narodno, uz jednu kupljenu, poklanjalo još jednu ulaznicu. Mladi su, kaže, dolazili u pozorište, neki su čak i cijelo društvo, za svoj rođendan, častili predstavom u Narodnom, umjesto bioskopom ili žurkom u kafani.

A posebno je ponosna na svoje saradnike, ne samo na glumce, nego i na mlade dekoratere, scenske radnike, kreativce raznih vrsta.

Zaposleni

U toj šarolikoj ekipi ističe audio vizuelnog dizajnera Petra Bilbiju, koji se u regionu istakao kao kompozitor muzike za seriju „Meso“. Ranije je ovaj talentovani momak „razvlačio kablove“ u pozorištu; Dijana nije htela da rizikuje da ga neko „preotme“, pa mu je kreirala novo radno mjesto.

 U Narodnom pozorištu RS zaposleno je 107 ljudi i Dijana se trudi da svima njima „posloži“ pristojne uslove za rad. Jer, kaže, svi su oni, kreativni i posvećeni poslu.

– Pozorište čine ljudi, ljudi koji vole svoj posao. Bez ljubavi nema teatra, tako je bilo oduvijek. Uostalom, ne kaže se uzalud „pozorišna kuća“, a zna se šta kuća znači – kaže Dijana.

A gdje je ljubav, tu je i vjernost. Vjernost, koja u pozorištu u Banjaluci traje, evo, već više od devet decenija. I nema sumnje da će i stotu doživjeti.

Zaostavština bana Tise Milosavljevića

Narodno pozorište Vrbaske banovine osnovano je u jesen 1931. godine odlukom bana Svetislava Tise Milosavljevića i uz podršku kralja Aleksandra.

O okolnostima u kojima je pozorište nastalo, prvim glumcima i rediteljima, prvim premijerama i mnogim drugim detaljima iz prvih godina rada teatra, piše Ljiljana Čekić, glumica Narodnog pozorišta RS, u dvotomnoj monografiji, koja je objavljena 2020, u godini kada je Narodno pozorište RS slavilo 90. rođendan.

U toj je knjizi zabilježeno, između ostalog, da je pozorište osnovano sa zadatkom da „u cijeloj banovini pripomogne izvođenju nacionalno prosvjetnih programa i podigne kulturni nivo u zapuštenoj pokrajini“.

FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: NARODNO POZORIŠTE RS/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Zabilježeno je i da je ban Tisa bio veliki ljubitelj pozorišta, te da je u avgustu 1930. molio ministra prosvjete Kraljevine Jugoslavije „da se iz fundusa kojim raspolažu centralna pozorišta u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani i oblasna u Sarajevu i Skoplju izdvoji dio kostima za novo pozorište u Banjoj Luci”.

Posebno su bili dragocjeni kostimi i rekvizite za „narodne i istorijske komade“.

Prva predstava odigrana u banjalučkom narodnom je jednočinka Branislava Nušića „Hadži Lojo“.

Prve predstave u Narodnom su igrane u “Sokolani”, kući porodice Rudović, gdje je adaptirana sala za teatar.

Legendarni David Štrbac

Počasno mjesto u monografiji Ljiljane Čekić imaju, zasluženo, glumci koji su prvi zaigrali u banjalučkom narodnom pozorištu, a među njima je, po trajanju i autentičnosti najupečatljiviji Vlado Zeljković.

U Narodnom je igrao decenijama, a ostao je upamćen po ulozi Davida Štrpca iz čuvenog Kočićevog „Jazavca pred sudom“.

FOTO: NARODNO POZORISTE RS ARHIVA
FOTO: NARODNO POZORISTE RS ARHIVA

Vlado Zeljković je, za razliku od većine glumaca iz prve postave Narodnog pozorišta Vrbaske banovine, bio rođeni Banjalučanin.

U Narodnom je prvi put zaigrao još u jesen 1931. godine. Igrao je Davida do kraja osamdesetih godina prošlog vijeka.

Ljubiša i njegova „Kokoška“

Vodvilj „Kokoška“ je jedna od najdugovječnijih predstava Narodnog pozorišta RS i na repertoaru je već 20 godina. Tako je i Ljubiša Savanović, danas glumac poznat u regionu kao zvijezda TV serija i jedan od nosilaca repertoara u Narodnom pozorištu RS, u „Kokoški“ odigrao svoju prvu profesionalnu ulogu.

FOTO: PRIVATNA ARHIVA
FOTO: PRIVATNA ARHIVA

– To je epizoda, Ljubiša samo uđe na scenu i pozdravi prisutne. Ali, on i danas to igra. Kaže, ne bi od toga odustao ni po koju cijenu, emotivno je vezan za tu ulogu – priča Dijana Grbić.

Na sceni 120 muzičara

Svoje vatreno krštenje Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta RS imao je u junu, na otvaranju „Teatar festa“. Na scenu je tada stupilo 120 muzičara: hor, orkestar i operska solistkinja. Nastupili su i nedavno u Mostaru, na proslavi 120. godišnjice mostarskog ogranka Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“.

FOTO: MINISTARSTVO KULTURE I INFORMISANJA REPUBLIKE SRBIJE
FOTO: MINISTARSTVO KULTURE I INFORMISANJA REPUBLIKE SRBIJE

“Hrkači” u doba korone

Poznati glumac i reditelj Nikola Kolja Pejaković već godinama je „kućni reditelj“ u Narodnom pozorištu RS. Njegov posljednji autorski projekat je komedija „Hrkači“, koja je na sceni postavljena u martu, a bavi se korona pandemijom. Naslov Pejakovićevog teksta prvobitno je bio „Bolest“, ali pošto se radi o komediji, autor je ljubazno zamoljen da to promijeni i tako su rođeni „Hrkači“. Pejaković je tekst počeo da piše u jeku pandemije, a završio ga je nekoliko dana prije nego što se i sam razbolio od korone. Sve se srećom dobro završilo: i po predstavu i po autora.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije