Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

ODMOR DA BUDE LIJEK Stručnjaci zaključili – nema oporavka ako nas STRES PRATI NA PLAŽU

Biznis
Autor:

foto EPA/SIMELA PANTZARTZI

Odlazak na odmor jedan je od najznačajnijih “lijekova” za ljude koji su preopterećni poslom ili pod hroničnim stresom, ali da bismo se zaista odmorili potrebno je da doslovno zaboravimo na posao na određeno vrijeme, a ne da samo fizički budemo odsutni sa radnog mjesta.

Kako ističu psiholozi i psihoterapeuti, odmor je presudan za sve one koji imaju i sindrom “izgaranja na poslu”, a koji nastaje kada je tijelo duže vremena pod stresom. Kako je to nedavno definisala i Svjetska zdravstvena organizacija, to je medicinski poremećaj povezan s poslom, a znači iscrpljenost organizma, pad energije i negativnost koji potiču od hroničnog stresa na poslu.

Mnogi radnici, međutim, kako u svijetu, tako i kod nas, imaju problem da su na nekom nivou angažovani na poslu i kada su zvanično na godišnjem odmoru, zbog čega se ne mogu zaista odmoriti i oporaviti od stresa. Istraživanja koja su radili psiholozi u SAD pokazuju da se čak petina radnika osjeća pod stresom i za vrijeme odsustva sa posla, dok se gotovo trećina radnika našla u situaciji da je tokom odmaranja radila više nego što je mislila da će morati.

Foto: Profimedia

– Odmor direktno utiče na produktivnost radnika, jer umoran i nezadovoljan radnik ne može da pruži svoj optimum u radnom okruženju. Ako je radnik na neki način vezan za posao i tokom odmora, to nikako nije dobro, a nažalost u našim životnim i poslovnim okolnostima nije rijetko. To je kao da odete da spavate osam sati, pa vas neko budi svaka dva sata. Ukoliko poslodavci žele efikasne i efektivne zaposlene, moraju da im pruže mogućnost da se odmore – objašnjava psiholog i psihoterapeut iz Banjaluke Jasna Dragišić.

Stresiranost u vrijeme kada bi trebalo da se “isključimo” može da ima ozbiljne loše posljedice, pokazuju istraživanja.

– Ako se fizički i psihički ne odvojimo od posla, dolazi do nagomilavanja stresa i pritiska, naše tijelo postaje hronično napeto i sve teže trpi frustracije tog tipa. Posljedice mogu biti psihičke, u smislu sindroma sagorijevanja, ali i fizičke u smislu raznih bolesti unutrašnjih organa, kao i svih bolesti povezanih sa stresom, a to je većina bolesti – kaže Jasna Dragišić.

Stručnjaci ističu da 15-dnevni godišnji odmor, koliko najčešće tokom ljeta mogu da odmaraju naši radnici, nije dovoljno za onoga ko ima sindrom izgaranja na poslu.

– Za ljude sa tim problemom, nije moguće da se tijelo i um oporave bez tri nedjelje odmora u kontinuitetu i u pravom smislu te riječi. Za one koji nisu izloženi tom sindromu, dovoljno je i 15 dana u kontinuitetu, ali samo ako u toku godine imaju mogućnost da koriste kraće odmore – dodaje Dragišićeva. Istovremeno, nemogućnost da se odvojimo od posla utiče i na naš privatni život i vremenom ga sve više remeti.

Foto: Profimedia

Psiholog i psihoterapeut Tatjana Preradović Sjenica ističe da odmor mora biti sastavni dio života, a da je preporuka da se, ako je ikako moguće, koristi više manjih odmora tokom godine.

– Godišnji odmor dovodi do smanjivanja tenzije, stresa, podiže nivo energije, ličnog zadovoljstva i raspoloženja. Tokom godine, zbog umora, iscrpljenosti i višestrukih obaveza i višestrukih uloga, kako poslovnih tako i privatnih, dolazi do pada motivacije i volje za poslom, a samim tim i efikasnosti. Kada osjetimo da sve teže efikasno i kvalitetno obavljamo svakodnevni posao, tada je vrijeme za godišnji odmor. U današnje vrijeme, ljudi odlaze na godišnji odmor tek kada su preumorni i iscprljeni. Veoma često se dešava da se godišnji odmor koristi za obavljanje privatnih obaveza koje nismo u stanju da obavimo, jer radimo ili za obaveze kod kuće – ističe ona.

U praksi, način odmora od posla je individualan, jer zavisi kako od čovjekove prirode i sklonosti, tako i od vrste zanimanja, te uslova rada i atmosfere koja vlada na radnom mjestu.

Miladinka S. koja radi na šalteru jedne banke u Banjaluci, kaže da, s obzirom na posao koji obavlja, ne može da dočeka ljetnji odmor. Naglašava da je gotovo po cijeli dan u kontaktu sa klijentima, što podrazumijeva sate i sate priče, a često i objašnjavanja i ubjeđivanja.

– A to čovjeka zaista troši. Ne žalim se, ali ponekad poželim da radim neki fizički posao. Većinu dana, kad dođem kući, nemam snage ni da pričam, ni da bilo šta radim. Zato, kad dođe vrijeme odmora, obavezno biram neko malo ljetovalište, sa što manje ljudi i bilo kakvih dešavanja, da to vrijeme provedem isključivo odmarajući i sa što manje priče – ističe naša sagovornica, dodajući da je u mlađim danima, dok je radila i manje stresan posao, više voljela da ode u neko dinamičnije mjesto, jer joj tada nije trebao odmor, nego provod.

Koliko god da odmor traje, efekti brzo prođu

Kako ističe Tatjana Preradović Sjenica, istraživanja pokazuju da kraći intervali godišnjeg odmora imaju učinak, ali i da su njihovi pozitivni efekti prolazni.

– Objašnjenja ovih rezultata možemo tražiti u činjenicama da je sreća relativno stabilna „crta“ i što god napravimo, ne možemo puno promeniti osjećaj zadovoljstva. Takođe, neki istraživači smatraju da do ovog pada efekata dolazi onda kada pojedinca na poslu čeka puno neobavljenih zadataka koje treba što prije riješiti nakon povratka sa godišnjeg odmora – kaže ona.

Većina rezultata pokazuje i da nema povezanosti između dužine odmora i dugotrajnosti pozitivnih efekata odmora, odnosno da je efekat kraćeg odmora jednako snažan kao i efekat dužeg odmora, ali bez obzira na dužinu odmora, pozitivni efekti će naglo opasti nakon povratka na posao.

Kako da najbolje iskoristimo godišnji

Bez obzira na to koliko nam odmor traje i da li ga provodimo kod kuće ili van nje, važno je dobro iskoristiti vrijeme koje imamo tako što ćemo:

–  dobro isplanirati odmor – važno je isplanirati i pripremiti svoj odmor, te spriječiti moguće izazovne situacije koje mogu nastati

– završiti sve započete radne zadatke, kako bismo se mogli fizički i psihički odmaknuti od radne rutine

– raditi aktivnosti koje volimo, koje nam odgovaraju i koje nas opuštaju (šetnja, fizičke aktivnosti, kupanje, kreativne aktivnosti i sl.)

– okružiti se tokom odmora ljudima i situacijama koje odgovoraju našim potrebama

– provoditi vrijeme sa bliskim ljudima, porodicom i prijateljima

– prve sedmice nakon povratka na posao smanjiti zahtjeve posla i obavljati zadatke koji ne zahtijevaju puno vremena i koje ne smatramo prevelikim opterećenjem.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO