Projekat „ Kultura u prolazu“ održava se od 2018. na ovom mjestu. Svakog drugog četvrtka, u trajanju od jednog časa, i to od 11 do 12 sati, u multifunkcionalnom prostoru planirani se različiti kulturni sadržaji.
Kako je nastala Vaša knjiga? Koliko dugo ste radili na njoj i šta Vas je inspirisalo?
Čini mi se da sam cijeli život pisala pjesme i radila na jednoj jedinoj knjizi. Sjećam se da sam prvi put objavila svoju pjesmu još u osnovnoj školi, u kulturnoj rubrici lista „Borba“. Zvala se „Ruke“. Bojažljivo sam je pokazala svom tati. Mislim da je bio ponosan na mene, ali to nije pokazao. Ova knjiga je tematska kompilacija mojih pjesama koje sam zapisala i sačuvala. Mnoge su se zagubile ili ih jednostavno nisam zapisala. Cijeli život sam čekala da napišem „tri dobre pjesme“. Mislim da sam prilično kritična prema svom pisanju i da sebi postavljam visok standard. Pretpostavka dobrog pisanja je, pored nadarenosti, obrazovanje, stalno čitanje dobre poezije, svjetske i naše i svakako, ako je to moguće, na jeziku na kom je napisana. Tako se brusi talenat i stalno uči. Inspiraciju crpim kako iz života, prirode, okruženja, tako i iz literature.
O čemu govore Vaše pjesme?
Govore o svijetu koji me okružuje, o moru, rijeci, majci, ženi, ljubavi, ratu, razočaranju, nadi, o ljepoti i izazovima života, o običnim, svakodnevnim stvarima, nekad egzaltirano, a nekad sjetno, bolno, kao što o tome kaže moja pjesma: “Moje su riječi voda, moje su riječi kamen, moje su riječi srce, moje su riječi plamen, rečene ili nijeme, običnih stvari znamen”. (Riječi); ili “…i sve što još imam reći, reći ću na jeziku vrana. Moji su prijatelji vrane, vrane mi ližu rane”. (Moje doba).
Da li je poezija čitana i danas, u vrijeme moderne tehnologije, kao što je to nekada bilo prije modernih medija?
Poezija nikada ne gubi svoju popularnost, pa ni danas, bez obzira na vrijeme moderne tehnologije, materijalizma i konzumerizma. Poezija ima svoju čitalačku publiku, publiku koja je cijeni i razumije, jer je poezija estetski izražena misao, sukus filozofije života. Osim toga, poezija se čita i na internetu, na, kako Vi kažete, modernim medijima. Sada je svakome ko želi da je čita dostupnija nego ranije, kada je bila samo u knjigama.
Smatrate li da pjesnici i književnici danas imaju dovoljno prostora da predstave svoj rad i da dobiju podršku?
Smatram da pjesnici i književnici danas imaju tehničke mogućnosti da svoj rad učine dostupnim javnosti, pri čemu mislim na elektronske medije i književne časopise, ali nemaju uvijek i materijalne mogućnosti. Kada je u pitanju izdavanje knjiga, te mogućnosti su vrlo skromne.
Kako je najbolje promovisati kulturno-umjetničko stvaralaštvo?
Mislim da se kulturno-umjetničko stvaralaštvo može bolje promovisati preko odgovarajućih udruženja literarnih stvaralaca, promovisanja i plasiranja stvaralaštva preko štampanih i elektronskih medija, kao i javnih promocija pred publikom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu