Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Akademci o REFORMI visokog obrazovanja: Promjene na fakultetima UZALUDNE BEZ RASTA PRIVREDE

Društvo
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Reforme u visokom obrazovanju su potrebne, ali moraju biti praćene i promjenama na tržištu rada i razvojem privrede da bi imale efekta, ocijenili su sagovornici Srpskainfo dan nakon što je Vlada RS najavila da će pokrenuti značajne promjene u ovoj oblasti.

Većina pozdravlja činjenicu da Vlada pokreće ovako važno pitanje, s obzirom na probleme koji godinama jesu prisutni u visokom obrazovanju, ali smatraju i da naš sistem obrazovanja nije loš u cjelini.  Nadaju se i da će u sve korake najavljene reforme biti uključena i akademska zajednica.

Drugi, istovremeno, poručuju da još nemaju dovoljno informacija o analizi ili namjerama Vlade, da bi komentarisali bilo stanje u visokom obrazovanju bilo najavljene reformske poteze.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Stevo Pašalić poručuje da će se dva javna univerziteta u Srpskoj zvanično zajedno oglasiti po pitanju ocjene stanja u visokom obrazovanju koja je data na tematskoj sjednici Vlade, te reformi koje se planiraju, ali lično smatra da reformu ne može provesti samo visoko obrazovanje.

– Bez promjena tržišta rada i poslodavaca, to je jednosmjerna ulica. A te promjene nikada ranije nisu išle. Reforma obrazovanja je proces, a ne događaj, ali mora ići i reforma tržišta rada. Obrazovanje to ne može samo. Ali visoko obrazovanje sigurno mora biti spremno na promjene, jer su promjene u visokom obrazovanju u evropskom prostoru vrlo brze i naravno da moramo da pratimo te promjene. To je negdje i suština onoga što je rečeno nakon sjednice Vlade – ističe Pašalić.

Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija

Nije siguran, ipak, da svi u sistemu visokog obrazovanja sada mogu biti ocijenjeni isto, ali smatra da se o tome svakako treba razgovarati.

Podsjećamo, u zaključcima koje je Vlada RS usvojila nakon tematske sjednice o stanju u visokom obrazovanju navodi se da su neki od problema visokog obrazovanja u RS neadekvatna kontrola kvaliteta, koja se manifestuje kroz nepotrebne i zastarjele studijske programe, zatim smanjen broj najboljih univerzitetskih nastavnika i istraživača, uz istovremeno povećanje administracije, pad broja i nepovoljna struktura upisanih studenata, finansijski neodrživo funkcionisanje javnih univerziteta i loši mehanizmi za osiguranje kvaliteta rada privatnih ustanova, te nepotpuna primjena Bolonjske reforme.

Rektor Nezavisnog univerziteta u Banjaluci Zoran Kalinić smatra, ipak, da resorno ministarstvo u takvim ocjenama na sebe preuzima i ulogu akademske zajednice, te da to nije dobro, ali dodaje da će uvijek podržati reformski kurs koji vodi ka povećanju kvaliteta obrazovanja i primjeni modernih znanja u privredi.

– Sada u akademskoj zajednici ne vidimo da se privreda razvija i da se obrazovanje primjenjuje u privredi. Ono što vidimo jeste da sve manje ljudi želi da studira. Oni ne vide mogućnost primjene znanja do kojih dođe u privredi RS, jer privrede nemamo – kaže Kalinić.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Po njegovim riječima, i ranije su rađene analize stanja u ovoj oblasti, ali administracija nije obraćala pažnju na ono na šta su iz privatnog sektora ukazivali, te zato „imamo to što imamo danas“.

Studentska populacija slaže se sa ocjenom da je reformske procese potrebno pokrenuti već sada, ali o konkretnim mjerama, kažu, izjasniće se kada budu znali više detalja o njima.

– Svakako, nešto na čemu treba početi raditi odmah jeste usklađivanje obrazovanja i tržišta rada, a onda da vidimo i šta se dešava sa univerzitetima i zbog čega tačno imamo pad upisa studenata. Ovogodišnje upisne kvote u dobrom dijelu su ispunjene, ali treba pokušati da se kvalitetom privuku novi studenti – kaže predsjednik Unije studenata RS Nemanja Babić.

Predsjednik Savjeta za razvoj visokog obrazovanja RS Željko Mirjanić takođe je poručio da o reformi može govoriti tek kada se upozna s detaljima.

Prilika

Analizu stanja u visokom obrazovanju uradio je tim Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS. Ministar Srđan Rajčević poručio je, nakon tematske sjednice Vlade, da stanje nije zadovoljavajuće, te da se moraju pokrenuti reforme koje će voditi u pravcu značajnog unapređenja tog stanja.

Cilj je, poručio je, da se do 2035. dođe na nivo razvoja visokog obrazovanja koje će biti sposobno da se prilagodi globalnim tržišnim trendovima. On je ocijenio i da je cjelokupno društvo odgovorno što se došlo u situaciju da je stanje u visokom obrazovanju loše.

– Ako sada ne krenemo u reformu, pitanje je da li ćemo imati priliku opet – smatra Rajčević.

Reforme će, najavljuje, ići u tri faze, s namjerom da se konsolidacija završi do 2022, a dugoročna transformacija visokog obrazovanja do 2035. godine.

Premijer RS Radovan Višković poručio je da je ovo projekat Vlade RS, te da visoko obrazovanje treba dovesti na nivo koji imaju mnoge evropske zemlje, odnosno na nivo da svi imamo korist od toga.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO