Ovim indeksom se mjere rezultati ljudskog kapitala širom svijeta prije pandemije. Taj je procenat niži od prosjeka regije Evrope i centralne Azije, ali viši od prosjeka zemalja s višim srednjim prihodom.
Kako ističu iz Svjetske banke, ljudski kapital čine ukupno znanje, vještine i dobrostanje koje ljudi steknu tokom svog života, što im omogućava da ostvare svoj potencijal kao produktivni članovi društva.
– Ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj zemlje. Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital, s obzirom na to da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali, čak i za one koji ostaju, nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život – kaže Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori.
Po njegovim riječima, pandemija kovid-19 je samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala.
– Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti svoj puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah, da bismo preokrenuli ovaj negativni trend – ističe Salinas.
Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvalitet učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja.
Iz Svjetske banke ističu da je kvalitet učenja od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala.
– To znači da poboljšanje kvaliteta podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast svih učenika u BiH. Da bi se to postiglo, bitno je da zemlja kao prioritet stavi razvoj obrazovanja – naglašavaju iz Svjetske banke.
Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje od 2010. do 2020. godine. Albanija, Azerbejdžan i Rusija spadaju među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu.
Iz Svjetske banke poručuju i da pomažu vladama u izradi dugoročnih rješenja kojima će se u periodu nakon pandemije izgraditi otpornije, inkluzivnije ekonomije.
U Bosni i Hercegovini, Svjetska banka pruža podršku zdravstvenom sektoru kroz finansiranje medicinske opreme, potrošnog materijala i objekata kao odgovor na pandemiju kovid-19, a trenutno s vlastima razmatra mogućnosti za poboljšanje učinka zdravstvenog sektora i kvaliteta usluga.
Indeks ljudskog kapitala Svjetske banke sagledava put djeteta od rođenja do 18. godine života u kritičnim aspektima, kao što su preživljavanje, od rođenja do 5. godine, očekivane godine osnovnog i srednjeg obrazovanja prilagođene za kvalitet, zaostajanje djeteta u rastu, te stope preživljavanja odraslih. Na osnovu podataka do marta ove godine, HCI za 2020. daje početno stanje ključnih parametara prije pandemije, što može pomoći za donošenje odluka o politici i investicijama tokom oporavka nakon pandemije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu