Odluka Centrlane izborne komisije BiH da se izbori odlože za 15. novembar nije u skladu sa Izborni zakonom BiH. U članu 14 ovog zakona, na koji se poziva CIK, propisano je da se izbori mogu odgoditi na nekim biračkim mjestima ili u nekim područjima, ako se dese nepredviđene okolnosti, poput, recimo poplave, ali za takvo odgađanje neophodno je da se redovni izbori održe u zakonom predviđenom roku – objašnjava Vehid Šehić, bivši član CIK BiH i jedan od osnivača Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”.
Dodaje da, čak i kad bi se član 14.2 Izbornog zakona BiH “vrlo široko tumačio” , odnosno kad bi se CIK pogledalo kroz prste, u smislu odluke o odgađanju, opet bi zakon bio prekršen zbog nepoštovanja propisanih rokova.
– U Izbornom zakonu stoji da se izbori mogu odgoditi, u pravilu, za sedam dana, ali da se moraju održati najkasnije u roku od 30 dana. Kako je ovim zakonom propisano da se izbori moraju održati prve nedjelje u oktobru, krajnji rok i za odgođene izbore bi bio 5. novembar. Dakle, ako se izbori ne mogu održati 1. novembra ili 2. novembra, zbog vjerskog praznika Svi Sveti, CIK je bio dužan da ih zakaže najkasnije 25. oktobra, a ne da datum pomijera čak do 15. novembra – kaže Šehić. Dodaje da ni argument CIK da “nema novaca za održavanje izbora”, takođe ne pije vode, jer novaca ima, ali nije dostupan, pošto nije usvojen budžet institucija BiH, kojim bi taj novac bio raspoređen, između ostalog, i za troškove izbornog procesa.
Sociolog i filozof dr Esad Bajtal smatra da posljednji potez CIK nije otkrio ništa novo, jer sve što već godinama znamo o Centralni izbornoj komisiji BiH nije dobro. Korjen problema je, tvrdi Bajtal, u tome što CIK ne štiti izbornu volju građana, nego interese “kriminalnih interesnih etno grupa, koje se lažno predstavljaju kao političke stranke ili partije”.
Oni kontrolišu i medije i građane i institucije, uključujući i CIK. Zar bi inače bilo moguće da, uzmimo za primjer samo posljednji izborni ciklus, imamo 500.000 nevažećih listića, da svi neutralni psomatrači imaju ozbiljne primjedbe na regularnost glasanja, da “glasaju” ljudi koji su već 30 ili 40 godina mrtvi i da uprkos svemu tome, rezultati izbora budu priznati – kaže Bajtal.
Saga o odgađanju izbora i CIK je još jedan u nizu apsurda u političkoj zbilji BiH, ocjenjuje politička analitičarka Tanja Topić.
– Fascinantno je kako svi misle da su u pravu i da se krše zakoni te degradiraju institucije, a služe se ucjenama koje su postale službeni jezik politike u BiH. Vrtimo se u začaranom krugu, koji otkriva da političari, ako su u CIK neki drugi članovi, a ne oni koji su “njihovi”, nakon što su a njihovi zakonito smijenjeni, dijele lekcije o nelegitimnom tijelu prijeteći da “neće dati novac za izbore”. Dakle, ponašaju se kao da treba da otvore svoje privatne sefove i ruše institucije koje nisu po njihovoj mjeri – kaže Topićeva.
Dodaje da, s druge strane, i CIK krši zakon, jer odredjuje odlaganje na datum za koji nema zakonsko uporište.
– Tako su izbori obesmišljeni, zahvaljujući nastojanju politika, koje “brane”, tobože uvijek ugrožene, nacinalne interese i klijentelističkim odnosom navodno nezavisnih institucija, koje su ustvari pod potpunom kontrolom politike – zaključuje Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu