Navodi se to u stručnoj analizi uticaja akcizne politike na trendove na tržištu duvanskih prerađevina koju je zatražio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Po ovoj analizi, zdravstvene statistike, istovremeno, nisu pokazale da su se i pušenje i potrošnja cigareta u BiH stvarno smanjili u periodu u kojem su akcize i cijene snažno rasle, te da bi zadržavanje istog tempa harmonizacije akciza u Bosni i Hercegovini sa onima u Evropskoj uniji bilo kontraproduktivno.
Zbog svega toga bi u naredne tri godine u BiH trebalo na snazi da bude moratorijum na rast specifične akcize na cigarete i rezani duvan, a time i cijena cigareta i duvana. Upravni odbor UIO nedavno je prihvatio ovu inicijativu, te u proceduru uputio izmjene i dopune Zakona o akcizama koje bi trebalo to da omoguće. Sve to trebalo bi, podsjećamo, da se desi prije oktobra, kada bi se, po sadašnjim propisima, ponovo morala donijeti odluka o povećanju akciza.
U analizi radne grupe navodi se kako se situacija postepeno mijenjala, te kako se došlo u situaciju da se mora uvoditi moratorijum.
Konstantan rast akciznog opterećenja je doveo, s jedne strane, do eksplozije naplaćenih prihoda od akciza, a s druge strane do brzog rasta maloprodajnih cijena, koji je, očekivano, destimulisao regularnu potrošnju cigareta. Reforma oporezivanja duvanskih prerađevina u skladu sa standardima EU je inicirana u jeku globalne ekonomske krize. U uslovima pada ekonomije, zaposlenosti i dohotka, ubrzani tempo povećanja akciza na cigarete i snažan rast maloprodajnih cijena cigareta su doveli do erozije tržišta cigareta, jačanja crnog tržišta i gubitka prihoda od akciza i PDV-a – navodi se u analizi radne grupe.
Stručnjaci dodaju i da je sve to donijelo i određene probleme za duvansku industriju, koja se bori za sve manji obim regularnog tržišta cigareta, sažimajući poslovanje i trpeći značajne gubitke, dok, s druge strane, zdravstvene statistike ne pokazuju stvarno smanjenje pušenja.
– Može se zaključiti da je zadržavanje dosadašnjeg tempa harmonizacije kontraproduktivno, jer donosi dalje jačanje crnog tržišta, eroziju naplaćenih prihoda i ugrožavanje poslovanja i opstanka duvanske industrije. S druge strane, sprovedene ankete ne ukazuju da je snažan rast poreza djelovao destimulativno na broj pušača i intenzitet potrošnje cigareta u BiH. Imajući to u vidu, u uslovima sporog oporavka ekonomije i stagnacije dohotka, postoji stalna prijetnja rasta migracije potrošača sa niskim dohocima na crno tržište cigareta i duvana – navodi se u zaključcima radne grupa koja je analizirala tržište u BiH.
Potrebno je, ističu, provesti snažne mjere i kreirati dodatne pravne mehanizme za suzbijanje crnog tržišta duvanskih prerađevina, a s druge strane, redefinisati tempo i sadržaj harmonizacije stopa akciza na cigarete sa standardima EU.
Akcize rasle svake godine od 2009.
Kako podsjećaju, akcize na cigarete u BiH rasle su svake godine od sredine 2009. godine, kada je usvojen novi Zakon o akcizama i donio inicijalno uvođenje specifične akcize na cigarete od 0,15 KM po paklici, te usklađivanje minimalne akcize sa onom u EU.
– Povećanje poreza u strukturi maloprodajnih cijena očekivano je donijelo i rast maloprodajnih cijena, iako su duvanske kompanije nastojale da ublaže „poreski udar“ na cijene prevaljivanjem dodatnog poreza na teret dobiti. Međutim, s obzirom na nisku cijenu prije oporezivanja, nije bilo puno manevarskog prostora za ublažavanje rasta cijena, posebno kod domaće duvanske industrije – navodi se u analizi.
Stručnjaci navode i da bilo normalno očekivati da će proces usklađivanja akciza sa minimalnim standardima EU donijeti pad potrošnje cigareta, ali problem je nastao što se stalno povećavao i jaz između poreskog opterećenja cigareta i duvana za pušenje, jer su ljudi počeli sve više da koriste ručno motane cigarete.
– Podatak da je potrošnja domaćih cigareta u 2013. godini pala za čak 28 odsto u odnosu na 2012. godinu, a uvoznih 16,8 odsto ukazuju na zaključak da je proces zamjene cigareta rezanim duvanom u većoj mjeri pogodio domaću duvansku industriju zbog većeg osipanja potrošača sa nižim dohocima – podaci su iz analize.
Prelazak na motane cigarete brzo je donio i problem državi, jer su počeli da padaju i prihodi od akciza. Kako su rasle samo stope akcize na cigarete, ali ne i na rezani duvan, jaz u poreskom opterećenju je postajao sve veći, pa se moralo promijeniti i oporezivanje rezanog duvana, što je urađeno 2014. godine.
– Nova akcizna politike iz 2014. se fokusirala na harmonizaciju oporezivanja cigareta i rezanog duvana kao zamjene. Nova politika je u prvi mah donijela stabilizaciju trendova na tržištu cigareta, što je dovelo do povećanja prihoda od naplaćenih akciza. Međutim, u uslovima sporog oporavka ekonomije i dohotka, zadržavanje istog tempa harmonizacije stopa akciza sa minimalnim standardima EU je već u 2016. godini anuliralo sve pozitivne efekte nove akcizne politike oporezivanja duvanskih prerađevina – navodi se u analizi.
Prosječna cijena veća za 144 odsto
Konstantno povećanje akciza na cigarete donijelo je brzi rast prosječne cijene cigareta.
– U odnosu na 2008. godinu, prosječna ponderisana cijena je povećana za 144 odsto. Najveći skok je zabilježen u 2010. godini zbog primjene novog Zakona samo u drugom polugodištu 2009. godine. Kasnije dolazi do usporenijeg rasta, na prvom mjestu zbog visoke osnovice za poređenje. Drugi razlog za takav trend je i obim prevaljivanja dodatnog poreskog tereta na kupca.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu