Politika

Za funkcionere postavljaju NAJGORE ĐAKE: Da li zvaničnici moraju biti ODLIKAŠI

Ambasador koji ne zna nijedan strani jezik, ministar koji je studirao godinu dana ili onaj koji je ponavljao razred, te savjetnik koji je srednju školu završio u tridesetima, samo su neki od ljudi koji su imenovani da u Bosni i Hercegovini obavljaju važne funkcije.

Za funkcionere postavljaju NAJGORE ĐAKE: Da li zvaničnici moraju biti ODLIKAŠI
FOTO: SAVJET MINISTARA BIH
Mahmutović (prvi s desna)

Poznato je da ministri, direktori, delegati, poslanci i ostali funkcioneri po zakonu ne moraju da imaju visoku stručnu spremu da bi bili izabrani ili imenovani na određenu funkciju. Ako je suditi po do sada poznatim primjerima, nadležni se toga zakona strogo pridržavaju, jer obrazovanje funkcionera prate mnoge afere.

Podsjetimo da je ministar u Vladi Republike Srpske, Petar Đokić, visoku stručnu spremu za godinu dana studiranja stekao u Londonu, na ustanovi koje je tada bila registrovana kao d.o.o. Nedavno su mediji otkrili i da je savetnik načelnika Kotor Varoši za odnose sa medijima Goran Đurić maturirao je u Srednjoj stručnoj u Širokom Brijegu u 32. godini.

Direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osman Mehmedagić Osmica ostao je bez fakultetske diplome, jer je Republička prosvetna inspekcija otkrila brojne nepravilnosti i naredila da se ona odmah poništi.

Takođe, novi ministar za ljudska prava i izbeglice BiH, Miloš Lučić već je izazvao mnogo pažnje zbog činjenice da je srednju školu pohađao pet, dok je studirao čak 12 godina. Imali smo i ambasadore koji ne da nisu govorili jezik zemlje u koje idu, nego čak ni jedan strani jezik, što je opet dovelo u sumnju njihovo obrazovanje.

Pročitajte još

Stručnjaci sa kojima smo razgovarali saglasni su da funkcioneri ne moraju biti odlikaši, niti najbolji studenti koji rešavaju sve u roku, ali ne smiju biti ni ponavaljači, jer tako daju loš primjer ostalima.

Ministri pripravnici

Ako želimo čoveka koji će da ostvari neke rezultate, onda je za očekivati da on ima kulturu izražavanja, da ima iskustvo i da je pismen u smislu da može da sastavi smislenu rečenicu. Niko ne traži da na takvim funkcijama morate imati čoveka koji je visokoobrazovan i koji je imao dobar prosek – kaže za Srpskainfo politička analitičarka, Tanja Topić.

FOTO: Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
FOTO: Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Tanja Topić

Ona tvrdi da BiH ima još jedan problem kada su u pitanju funkcioneri, a to je da na takva mjesta često dolaze ljudi koji kojima je to prvo zaposljenje.

– U posljednje vrijeme često doživljavmo da su nam ministri zapravo pripravnici.  To je jedna vrlo loša poruka, jer na tim mjestima morate imati ljude sa dobrom biografijom u smislu njihovoga profesionalnog dokazivanja, određenih vještina, kompetencija i znanja da su stručni i da mogu vladati tom oblašću – kaže Topićeva,

Podsjeća i na raniji slučaj sa ambasadorom BiH u Njemačkoj, koji nije znao nijedan strani jezik.

– Niko ne traži da to bude odlikaš ili neko ko je imalo sve desetke. Međutim, mi imamo drugu krajnsot, jer je kod nas ono što nikako ne smije da se desi postalo praksa. Ne mora biti najbolji student, ali ne smijemo za ministra imenovati nekoga ko je studirao godinu dana i za tih godinu dana položio 50 ispita – rekala je ona.

Odličan uspjeh nije garancija

Slično kao i Topićeva, razmišlja i naš drugi sagovornik. Politički analitičar Velizar Antić kaže da odličan uspjeh tokom školovanja ne mora da znači i da je neko sposoban za obavljanje odgovorne funkcije u društvu.

– Obrazovanje i odličan uspjeh su samo jedan od faktora koji bi trebao da odlikuje takvu osobu. Za dobro rukovođenje na bilo kojoj poziciji jako su važni i drugi kvaliteti osim obrazovanja. Međutim, mislim da je jako važno da neko ko se bira na određenu funkciju ima barem fakultetsko obrazovanje i da je svoje školovanje završio u prosječnom trajanju – kaže Antić za Srpskainfo.

Objašnjava da ukoliko neko za određenu važnu poziciju u društvu bira ponavljače i nekoga ko je studirao preko deset godina, onada šaljete jednu jako lošu sliku mladim ljudima u društvu.

– Tu oni jako brzo i jako dobro shvataju da se u društvu više vrednuju kvaliteti kao što su podaništvo i članstvo u partiji nego trud i rad tokom školovanja kao i znanje koje imate – zaključio je on.

Zakon ostavio mjesta

Nijednim zakonom, niti pravilnikom, nije utvrđeno da ministri u Vladi Republike Srpske mora imati visoku stručnu spremu. Nije naglašeno niti da mora imati završenu srednju školu.

Pročitajte još

– Ministrima ne treba ništa. Mogu i sa osnovnom školom da budu imenovani, ako ih Narodna skupština Republike Srpske izabere, uopšte se ne traži stučna spremna. Isto je i sa savetnicima. Savetnik može biti i neko sa osnovnom školom, može i NK radnik – objasnio nam je ranije direktor Agencije za državnu upravu Republike Srpske, Aleksandar Radeta.

Za razliku od Republike Srpske, ministri u Savjetu ministra BiH u praksi moraju imati visoku stručnu spremu, kao i njihovi savjetnici, ali zakon ipak ostavlja mjesta za neke propuste.

Kada su u pitanju ambasadori, u Odluci o postupku imenovanja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, Član 3. kaže da ambasador BiH, između ostalog, mora da ima univerzitetsku diplomu, odnosno, odgovarajući nivo obrazovanja i odgovarajuće stručno znanje i iskustvo za obavljanje dužnosti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije