Analitičari su podijeljeni oko toga kako će se rat odvijati u narednih pola godine.
Rusija je započela sukob nadajući se “blickrigu”, a on je prerastao u iscrpljujući rat sa svakodnevnim napadima i borbama kojima se ne nazire kraj. Većina istoka i juga Ukrajine je pod ruskom kontrolom zbog čega je Kijev ostao bez luka na Crnom moru.
Rusija, sa druge strane, pati pod zapadnim sankcijama, mada je malo vjerovatno da će ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro prekinuti sporo, ali istrajno napredovanje.
Luk Harding, novinar britanskog Gardijana, u Ukrajini je boravio posljednjih šest mjeseci. Sada je napravio pet predviđanja o tome šta će se dogoditi na ratištu u narednom periodu.
1. Rat će vjerovatno trajati najmanje godinu dana, ali će zapasti u ćorsokaku i njegov intenzitet će se smanjiti.
Šest mjeseci rata je prošlo, a ni Ukrajina ni Rusija nisu spremne da prekinu borbe, uprkos gubicima koje su pretrpile. Ukrajina želi nazad svoje okupirane teritorije, a Rusija želi da nastavi da nanosi bol ne samo svom protivniku, već i Zapadu. Kremlj vjeruje da će zima igrati u korist Rusije.
Nije bilo pregovora između dvije strane otkako su se pojavili navodi o masakrima u Buči, Irpinu i drugim teritorijama koje su Rusi okupirali sjeverno od Kijeva. Ali kretanje na linijama fronta bilo je minimalno od pada Lisičanska krajem juna. Obje strane se bore da uhvate zamah i sve više su iscrpljene borbama.
2. Ukrajina nema sredstva za konvencionalni kontranapad, sve više se oslanja na gerilske napade da ubrza ruski kolaps.
Ukrajina bi željela da povrati Herson, na zapadu rijeke Dnjepar, ali jedan visoki zvaničnik administracije je u četiri oka priznao da “nema dovoljno kapaciteta da potisne Ruse”, piše Gardijan. Kijev je svoju strategiju prebacio na pojačanje raketnih napada velikog dometa i smjele napade specijalnih snaga na ruske baze duboko iza linija fronta.
Mihail Podoljak, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, kaže da je cilj bio da se “stvori haos unutar ruskih snaga”. Ali, iako će to umanjiti efikasnost ruskih snaga, nije vjerovatno da će dovesti do toga da predaju Herson, kao što se neki ukrajinski zvaničnici nadaju.
3. Rusija i dalje želi da probije svoj put naprijed, ali će se njena pažnja vjerovatno preusmjeriti na zadržavanje dobitaka i aneksiju ukrajinskih teritorija.
Rusija nema nikakav novi ofanzivni plan osim masovne artiljerije, uništavanja gradova i probijanja napred. Djelimično to čini zato što je efikasno, a djelimično i da smanji žrtve, pošto je, prema nekim zapadnim procjenama, do sada izgubila oko 15.000 vojnika. Rusija nastavlja da sprovodi ovu strategiju oko Bahmuta u Donbasu, ali napredak je spor, delom zato što je morala da prerasporedi neke snage da bi pojačala Herson.
Kremlj možda nije postigao ono čemu se nadao na početku rata, ali Rusija sada drži velike dijelove ukrajinske teritorije na istoku i jugu i aktivno govori o održavanju referenduma o aneksiji. Kako se hladnije vrijeme brzo približava, vjerovatno će se fokusirati na konsolidaciju onoga što već ima.
4. Zima će izazvati novu izbjegličku krizu i stvoriti veliku priliku za one koji je iskoriste na pravi način.
Ukrajina je već zabrinuta da neće imati gas za grijanja stambenih blokova u Donjeckoj pokrajini, kao i u drugim oblastima fronta. Jedan humanitarni zvaničnik je predvideo da će doći do novog talasa migracija na zimu, kada bi čak dva miliona ljudi iz Ukrajine moglo da se uputi ka Poljskoj.
Rusi vide zimu kao priliku. Ukrajina strahuje da će Rusi tada gađati njenu energetsku mrežu i da bi mogli da gađaju ogromnu nuklearnu elektranu Zaporožje. Moskva se takođe nada da će evropski problemi sa snabdijevanjem gasom ići u njenu korist. Proljeće bi, međutim, moglo biti vrijeme za novo grupisanje snaga. Obje strane će napuniti baterije i krenuti u eventualno odlučujuće bitke.
5. Zapad mora da odluči da li zaista želi pobjedu Ukrajine.
Ukrajina bi bila poražena bez zapadne vojne pomoći. Ali Zapad joj još uvijek nije obezbijedio dovoljno oružja, poput borbenih aviona, koje bi Kijevu omogućilo da konačno otjera ruske snage. Političari stalno govore o potrebi za vraćanjem Rusije na njene predratne granice, ali Ukrajincima ne daju dovoljno oružja da bi to zaista mogli da urade.
Istovremeno, humanitarna kriza u Ukrajini postaje sve evidentnija. Nema ni približno dovoljno novca za rekonstrukciju – mnoge kuće sjeveroistočno i sjeverozapadno od Kijeva i dalje su uništene pet mjeseci nakon što su Rusi otišli. Očajni stanovnici žive u garažama ili improvizovanim montažnim kućama.
Ukrajinski budžetski deficit se zbog rata povećava za pet milijardi dolara svakog mjeseca. A troškovi obnove poslije rata biće monstruozno visoki, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu