Eskobar je u intervjuu za Glas Amerike ocijenio da je korupcija glavni problem na Balkanu.
Govoreći o sankcijama uvedenim protiv člana Predsjedništva BIH Milorada Dodika i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na KiM, on je rekao da ne želi da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije.
Istakao je, međutim, da je administracija u Vašingtonu veoma posvećena borbi protiv korupcije i da je jedno od sredstava u toj borbi sankcije.
– I mogu reći da, biće ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana – rekao je Eskobar.
Dodao je da te sankcije nisu usmerene na zemlje niti na određene narode, već, kako je naveo, na pojedince koji su duboko umješani u korupciju.
Na pitanje da li se najava da će biti još sankcija odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana, on je potvrdno odgovorio, dodajući da je ova administracija posvećena korišćenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.
Eskobar smatra da su sankcije važno sredstvo u stabilizaciji regiona i da imaju efekta.
– Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprečavaju ljude da prebacuju novac. Sprečavaju i dovode do zatvaranja ofšor kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi – rekao je Eskobar.
Na konstataciju da Evropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, i da li izostanak jedinstvenog stava u Evropskoj uniji utiče na efikasnost politike SAD na Balkanu, Eskobar je odgovorio da u najvažnijem dijelu Vašington ima zajednički stav sa našim evropskim partnerima.
Dodao je da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da upotpune mjere SAD.
Ukazao je da se politika i angažman SAD na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u EU, ali da se u posljednjih godinu dana promijenio obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u administraciji SAD.
Eskobar je istakao da postoji obnovljeni napor da se SAD ponovo angažuju na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je, prema njegovim riječima, da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog Beograda i Prištine i bliska saradnja sa partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze.
Na pitanje da li će Vašington intenzivirati svoj angažman u narednom periodu i na koji način, Eskobar je odgovorio potvrdno, ocjenjujući da je priča o bivšoj Jugoslaviji, kako je rekao, “uspješna”.
– Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dve su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-u. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju – rekao je Eskobar.
On smatra da postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov, a to je korupcija, ističući da je to razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak i što dijelovi regiona imaju demografske probleme.
Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Eskobar je rekao da nije na SAD da rješavaju tenzije i probleme vladajuće koalicijie unutar jedne članice NATO-a, ali da je Vašington jasno stavio do znanja šta očekuje, da se nada da će Crna Gora ostati zapadno orijentisana zemlja, čvrsta članica NATO-a i da će nastaviti da napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Dodao je da su SAD jasno stavile do znanja da ne smatraju da sve stranke u političkom spektru ispunjavaju te kriterijume i ocijenio da se Demokratski front, kako je rekao, “pokazao kao neko ko izaziva podjele, podstiče etničke tenzije, stalno blokira reforme u parlamentu i time blokira put ka Evropi”.
– Takođe je u prošlosti bio veoma protiv NATO-a i nije bio od pomoći svojim izjavama o Kosovu. Tako da ne vjerujem da se to promijenilo i ne smatramo ih odgovarajućim partnerom – rekao je Eskobar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu