Odgovornost za to snose svi nivoi vlasti, prije svega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i entitetska ministarstva zdravlja i zavodi za zdravstveno osigiranje, kao i kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.
Ove poražavajuće podatke saopštili su danas predstavnici NVO “Misli dobro” nakon analize “Realna cijena lijekova”, uz pomoć Centra civilnih poslova i USAID.
Primjera radi, na lijek čija je cijena 1.000 KM, apoteka u Srpskoj može da zaradi 200 KM, u FBiH 250 KM, u Crnoj Gori 180 KM, u Hrvatskoj 100 KM, a u Srbiji svega 15,60 KM.
– Ono što posebno zabrinjava je činjenica da nadzor nad tržištem vrijednim više od 700 miliona KM u BiH praktično ne postoji, što isključivo odgovara veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka u BiH, koji upravo u BiH ubiru najviši profit – poručio je Uroš Vukić iz “Misli dobro”.
Pravilnik o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu oblikovanja o cijenama, koji je na snazi od 2017. godine, je urađena na štetu građana BiH, jer je maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH osam odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori šest odsto.
Maloprodajna marža u RS je 20 odsto, u FBiH 25 odsto, u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane marže.
Pravilnikom u BiH je predviđeno da direktor Agencije za lijekove u roku od 60 dana imenuje organ koji će nadzirati primjenu Pravilnika.
Međutim, Nadzorno tijelo je imenovano tek u decembru 2018. i zbog problema sa naknadama ne funkcioniše i ne zasijeda.
– Najveći promet u BiH imaju lijekovi iz grupe za liječenje onkoloških pacijenata i na godi[njem niovu je oko 17 miliona KM, a najprodavaniji lijek je Herceptin – kaže Saša Stevanović, dr ekonomskih nauka, koji je učestvovao u ovom istraživanju koje je trajalo šest mjeseci.
Verica Tadić iz Udruženja “Iskra” kaže da jedna članica, koja je onkološki pacijent i ima metastazu na kostima, putuje u Srbiju da kupi lijek od 4.400 KM. Taj lijek u BiH košta 6.000 KM. Samo na jednoj kutiji razlika u cijeni je 1.600 KM. Ta kutija je dovoljna za mjesec dana pacijentkinji – ilustrovala je Tadićeva samo jedan od problema sa kojim se susreću onkološki pacijenti.
Predstavnici “Misli dobro” naveli su i da je trenutno mast Hloramfeminikol u BiH 7,5KM a u Srbiji tri marke.
Jedan od razloga zašto su lijekovi u BiH najskuplji jeste i u stopi PDV. Ona je u BiH 17 odsto, u Hrvatskoj nema PDV na lijekove, u Srbiji je sedam odsto, a u Crnoj Gori pet odsto, s tim da je nula odsto na lijekove koji se izdaju na recept.
Predstavnici “Misli dobro” su poslali i preporuke nadležnima, a jedna i smanjenje marži kako bi građani imali jeftinije lijekove.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu