Zbog toga je od ponedjeljka odobrena vakcinacija Fajzerovom vakcinom mališana uzrasta od pet do 11 godina u toj zemlji. Do sada se pokazalo da se epidemiološka situacija iz Izraela često “preslikava” pa se postavlja pitanje da li će kroz par mjeseci u Srbiji na udaru biti upravo najmlađi, kako je sada slučaj u Izraelu.
Četvrti talas infekcija koji je pogodio Izrael u junu počeo je da jenjava u septembru. Ali tokom protekle dvije nedjelje R broj, ili stopa reprodukcije virusa, koja je dva mjeseca ostala ispod jedan, počela je da se penje i sada je prešla taj prag, što ukazuje da bi se virus ponovo mogao eksponencijalno širiti.
Dnevni slučajevi su takođe porasli u posljednjih nekoliko dana, sa polovinom potvrđenih infekcija (precizno 52 odsto) trenutno među djecom od 11 godina i mlađom.
Izraelska populacija od 9,4 miliona je relativno mlada, sa oko 1,2 miliona djece u starosnoj grupi od pet do 11 godina. Prema podacima ministarstva zdravlja, ta grupa je do novembra činila više od trećine novih slučajeva. Naučnici i zvaničnici sumnjaju da zemlja može dostići “imunitet stada” ako djeca nisu vakcinisana, takođe kažu da je vakcinacija mlađe djece prvenstveno namijenjena zaštiti njihovog zdravlja, a ne samo zaustavljanju prenošenja korona virusa.
Prošle nedjelje su naglasili da iako se COVID-19 rijetko manifestuje težim oblikom među malom djecom i da mnoga ne pokazuju uopšte simptome, on može da nosi rizike na duži rok. Izraelsko ministarstvo zdravlja procjenjuje da će jedno od 3.500 djece zaražene korona virusom kasnije razviti multisistemski inflamatorni sindrom kod djece (MIS-C) u kome se upale dijelovi tijela, uključujući srce, pluća, bubrege, mozak, kožu i gastrointestinalne organe. Većina djece koja pate od ovog stanja zahtijevaju intenzivnu njegu i 1-2 odsto umre.
Stručnjaci su takođe primjetili rizik od dugotrajnih simptoma, kao što su poremećaj sna, bol u mišićima, gubitak mirisa i ukusa, glavobolja i kašalj, poznatiji kao “dugi Covid”. Istraživanje koje je sprovelo ministarstvo zdravlja na više od 13.000 djece pokazalo je da je oko 11 odsto patilo od dugotrajnih simptoma, sa oko 1,8 odsto do 4,6 odsto, u zavisnosti od njihovog uzrasta, koji su i dalje imali simptome šest mjeseci nakon što su se razboljeli.
Iskustvo je pokazalo da izraelski tok epidemije kao i uvođenja mjera ide bar dva ili tri mjeseca “ispred” nas. Ovo se najbolje vidjelo na primjeru treće doze vakcina protiv korona virusa. Davanje buster doze u Izraelu počelo je još ljetos, a kod nas krajem avgusta.
Iako kod nas broj zaraženih iz nedjelje u nedjelju opada, vakcinacija objektivno gledano nije još na zadovoljavajućem nivou. Sa nešto više od 50 odsto imunizovanog stanovništva, daleko smo od kolektivnog imuniteta, kažu stručnjaci. Ova statistika je još lošija kada se na papir stave i procenat vakcinisane djece od 12 do 18 godina. Zbog svih ovih razloga, veoma je moguće da sljedeći na udaru korona virusa budu baš najmlađi.
Da je situacija generalno nestabilna, ne samo kada su djeca u pitanju kratko i jasno je poručio dr Radmilo Janković, zamjenik direktora Kliničkog centra u Nišu.
– Mi ne možemo ni starije da vakcinišemo, a imamo dilemu oko djece – rekao je dr Janković za Blic.
Sa dr Jankovićem je u potpunosti saglasan dr Tomislav Radulović, epidemiolog u penziji.
– Mi ne vakcinišemo dovoljno ni starijih od 18 godina, a kamoli djece. Kada je počela pandemije vrlo rijetko se zaraza pojavljivala kod najmlađih, najviše se pričalo o najstarijim. Potom je najviše zaraženih bilo među onim srednjih godina tako da su sada na redu oni najmlađi. To kao prvo, kao drugo ne bi me uopšte čudilo da se i kod nas odobri vakcinacija djece mlađe od 11 godina. I kao treća stvar, neka djeca imaju veoma ozbiljne zdravstvene komplikacije izazvane koronom. Budu na respiratorima. Povremeno dobijemo vest da je neko dijete, nažalost i preminulo. Juče je umrla beba. Prema tome, bolje je vakcinisati milion djece nego jedno da ode. Od vakcina vam neće biti ništa. Od vakcine neće imati nikakvih posljedica, osim zaštite. Pogotovo mladi. A ako obolitete, možete samo da čekate kakvu ćete kliničku sliku imati i vrlo vjerovatno ćete osjećati neke posljedice i nakon preležane bolesti – zaključuje dr Radulović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu