reload

Svijet

Evo šta je Putin govorio prije 6 godina: Da li je Rusija narušila odnose sa komšijama i može li se ponoviti situacija u Ukrajini

Rusko-kazahstanski odnosi zvanično su korektni, ali u stvarnosti Moskva sve jače stiska, a Kazahstan nastoji da se oslobodi tog zagrljaja.

Evo šta je Putin govorio prije 6 godina: Da li je Rusija narušila odnose sa komšijama i može li se ponoviti situacija u Ukrajini
FOTO: EVGENY BYATOV/EPA

Prašina se podigla u javnosti nakon što je politikolog Dmitrij Drobnicki u jednoj emisiji sagovornicima sugerisao “da obrate pažnju da je sljedeći problem Kazahstan jer tamo takođe mogu da započnu nacistički procesi kao u Ukrajini”, te nadodao da “tamo ima puno Rusa”. To je izazvalo reakciju Kazahstana. Roman Vasilenko, zamjenik kazahstanskog ministra spoljnih poslova, rekao je da “takve izjave zaslužuju odgovarajuću reakciju ruskih vlasti”.

Solovjov je odgovorio na kritike Ministarstva spoljnih poslova Kazahstana o izjavi svog gosta, navodeći da je Drobnicki u njegovom programu “izrazio svoju pretpostavku o tome što je tamo u Kazahstanu”, prenio je Jutarnji list.

– Imamo slobodu govora – rekao je Solovjov, dodajući da “na državnom nivou, svi naši zvaničnici uvijek govore više nego sa poštovanjem o Kazahstanu”.

Slično su reagovali iz Kremlja, sa porukom da se ne treba obazirati na mišljenje niza stručnjaka o problemima u odnosima između Rusije i Kazahstana, kako je novinarima rekao portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Pročitajte još

“Nisu ni imali državnost prije raspada SSSR”

Međutim, Jutarnji list navodi da Rusija odavno svojata sjever Kazahstana, a ove su godine problemi eskalirali jer kazahstanske vlasti ne podržavaju rusku akciju u Ukrajini, a usput pokušavaju da profitiraju na zapadnim sankcijama Moskvi. Rusi ih, zauzvrat, svako malo upozore da bi mogli da dožive sudbinu Ukrajine, iako se to sada ne čini realno.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je – a to je prošlo “ispod radara” – još prije šest godina rekao da “Kazahstanci nikada nisu imali državnost prije raspada Sovjetskog Saveza”. U decembru 2021. je Vjačeslav Nikonov, predsjednik Odbora za obrazovanje i nauku ruske Dume takođe zaključio da Kazahstan jednostavno “prije nije postojao”.

FOTO: MAKSIM BLINOV/EPA
FOTO: MAKSIM BLINOV/EPA

– Sjeverni Kazahstan uopšte nije bio naseljen. Etnički Kazahstanci su postojali, ali puno dalje prema jugu. Teritorija Kazahstana veliki je dar Rusije i Sovjetskog Saveza – rekao je Nikonov na državnoj televiziji.

Nekoliko dana kasnije je Jevgenij Fjodorov, takođe poslanik Dume, tvrdio da je Kazahstan “iznajmio svoju teritoriji od Sovjetskog Saveza”. Na to je lično odgovorio kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev.

– Niko izvana nije Kazahstancima poklonio ovo veliko područje. Šta god rekli, imamo međunarodno priznate granice, uspostavljene bilateralnim ugovorima, i niko ne može da sumnja u njih – naveo je on u članku objavljenom 5. januara.

Zemlja bogata naftom i uranijumom

Kazahstan je deveta najveća država svijeta i najveća bez izlaza na more, a bogata naftom (više od tri odsto svjetskih zaliha) i uranijumom (41 odsto svjetske proizvodnje). Ali, ima i problema zbog korupcije i nepravedne raspodjele nacionalnog bogatstva.

Kazahstan je 2014. u svoj Krivični zakon uveo član o “separatističkim aktivnostima” koji predviđa zatvorske kazne do 15 godina, pa čak i izuzetno retku kaznu oduzimanja državljanstva za sve one koji budu proglašeni krivima za separatizam ili potkopavanje teritorijalnog integriteta zemlje.

Taj potez je uslijedio nakon što je Rusija od Ukrajine nelegalno pripojila Krim i podsticala separatizam u Donbasu. Sredinom godine na ekonomskom formu u Sankt Peterburgu Tokajev je u razgovoru s Putinom odbacio da prizna “kvazidržave Lugansk i Donjeck” te nedvosmisleno odbio da bude “poligon za rusko zaobilaženje zapadnih sankcija” jer se i sam plaši da bi se u tom slučaju mogao naći na udaru Zapada.

FOTO: MAXIM SHIPENKOV/EPA
FOTO: MAXIM SHIPENKOV/EPA

Energenti

Kazahstan se oslanja na ruske naftovode za izvoz nafte u Evropu, a u julu, kada je Tokajev predsjedniku Savjeta EU Šarlu Mišelu obećao povećanje obima kazahstanskih energenata za Evropu, već sljedeći dan su Rusi zbog “ekoloških nedostataka” najavili tromjesečno zatvaranje naftnog terminala u Novorosijsku i tako praktički blokirali dvije trećine kazahstanskog izvoza nafte, ukazuje Jutarnji list.

Tada su neki poznati režimski “jastrebovi” opet počeli da govore o “diskriminaciji 3,5 miliona pripadnika ruske zajednice u Kazahstanu” i “istorijskoj Rusiji” koja obuhvata severni dio te goleme zemlje.

Vanredno stanje

Tokajev je 5. januara raspustio vladu i proglasio vanredno stanje širom zemlje nakon što su se hiljade demonstranata sukobile s policijom i upale u vladine zgrade, a usput je uklonio svog prethodnika, 81-godišnjeg Nursultana Nazarbajeva, sa pozicije šefa Savjeta bezbjednosti.

Kako bi “smirile” situaciju, trupe Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), vojnog saveza nekoliko bivših sovjetskih država, počele su operacije u Kazahstanu.

Državna agencija RIA Novosti objavila je 6. januara da su vazdušno-desantne jedinice mirovnih snaga ušle u Kazahstan. Odatle ne namjeravaju da odu, što je ove srijede u Jerevanu potvrdio i Putin, koji je rekao kako je “vrlo dragoceno praktično iskustvo stečeno tokom mirovne operacije u Kazahstanu, a Rusija, naravno, podržava važnu odluku da se mirovne snage ODKB opreme modernim oružjem, vojnom i specijalnom opremom i specijalnim sredstvima”.

Novi mandat

Nedavno je Tokajev osvojio novi predsjednički mandat sa 81 odsto glasova, a u svom inauguracionom govoru je među glavnim prioritetima spoljne politike naveo saradnju sa susjednim državama – “Rusijom, Kinom i bratskim zemljama Srednje Azije, ali i Amerikom, EU i drugima”.

On u ponedjeljak ide u zvaničnu posjetu Moskvi, što će biti njegova prva inostrana posjeta nakon reizbora. On i Putin će se video-vezom iz Moskve obratiti učesnicima foruma Međuregionalne saradnje između Rusije i Kazahstana, koji će se održati u Orenburgu.

Nafta i kineske investicije

Tokajev zna da svi žele da pridobiju Kazahstan. Šef evropske diplomatije Đuzep Borelj je nedavno na svom blogu naveo da se EU zalaže za proširenje saradnje s državama Srednje Azije, uključujući izgradnju transportnih koridora koji zaobilaze Rusiju, posebno Transkaspijsku rutu o čijem se razvoju raspravljalo u Kazahstanu tokom njegove radne posjete Srednjoj Aziji.

FOTO:  VESNA LALIĆ/RINGIER
FOTO: VESNA LALIĆ/RINGIER

I kineski predsjednik Si Đinping poručio je da se nada uspješnoj realizaciji projekta “Novi Kazahstan” o kojem Tokajev govori od početka godine. Kineske investicije u tu državu od 1991. iznose 20 milijardi dolara i Kazahstan je među pet vodećih zemalja prema vrijednosti ulaganja iz Kine.

Sem toga, Kazahstan je važan član zajednice turkofonskih država, a postoji i ideja o naftovodu po dnu Kaspijskog jezera prema Azerbajdžanu, koji bi se spojio na tamošnje naftovode i turske luke. Kako navodi Jutarnji list, Rusi sve to znaju i zato prijete “ukrajinizacijom” Kazahstana.