Magazin

Glava je u torbi kada "zaljulja": Evo gdje je pametno da se sakrijete tokom zemljotresa, a gdje NI ZA ŽIVU GLAVU

Profesor Radomir Folić je doživio razorni zemljotres u Skoplju, nakon čega je odlučio da cijeli svoj život i karijeru, koja traje skoro 60 godina, posveti izučavanju gradnje koja bi na najbolji način zaštitila ljude od zemljotresa.

oznaka za zemljotres
FOTO: SEEKER/YOUTUBE/SCREENSHOT

Posebno ukazuje na primjenu “trouglova života”, sigurnih prolaza u slučaju zemljotresa. Ukazuje da treba stati pored stola, a nikako se ne skrivati ispod. Takođe, upozorava Folić najopasnije je skloniti se ispod stepeništa i kod ulaznih vrata.

Zastrašujuće je na snimcima iz Turske to što se ruše soliteri i stambene zgrade naoko stabilne konstrukcije i novije gradnje. Istovremeno, cijeli blokovi ostaju neoštećeni.

Radomir Folić objašnjava da te zgrade naoko izgledaju dobro građene, ali da stručnjak odmah uoči da nije građeno po preporukama i normama. Prve preporuke su donijete 1964. godine, poslije zemljotresa u Skoplju, a 2000. godine je usvojen i evropski pravilnik.

– Kada imate bure i kacu, ako nemate obruč, ta kaca će se raspasti. Tako i ovdje mora da postoje dobri horizontalni i vertikalni serklaži. Mi smo to prvi put uveli normama 1964. godine – ukazuje profesor za RTS.

Koji su najbezbjedniji dijelovi stana

Folić je opisao iskustvo američkog kolege iz 1985. godine kada je zemljotres pogodio Meksiko Siti.

Pročitajte još

– On je ušao u jednu školu i djeca su bila zarobljena ispod stolova. On savjetuje takozvani “trougao života”, a to znači ne pod sto, nipošto, nego stanite pored stola, jer ste ispod zarobljeni. Pored namještaja, malo dalje od ležaja, ti prolazni putevi, ti `trouglovi` su sigurni tu – objašnjava Folić.

Takođe, upozorava da se nikako ne treba sklanjati ispod stepeništa, jer je to najopasnije, kao ni kod ulaznih vrata.

Folić kaže da ga često pitaju za zgrade na Novom Beogradu koje su građene u “IMS” sistemu od prenapregnutog betona. Međutim, kada se govori o seizmičkoj otpornosti, navodi da prenapregnuti beton nije naročito otporan, ali da su te zgrade ispitane u više navrata.

– Konstatovano je, a akademik Boško Petrović je u tim ispitivanjima učestvovao, da su veoma otporne – precizirao je Folić, prenosi Telegraf.rs.

Ističe da kruti sistemi, gdje su armirano-betonski zidovi, nezavisno od tla se dobro ponašaju. Takođe dobro se ponašaju i zgrade fundirane na šipovima.

Problem profita je veliki neprijatelj gradnje. Najbitnije je, smatra Folić, kod novogradnje provjeriti ko je projektovao i gradio zgradu. Kod starih objekata je problem što ljudi prepravljaju, adaptiraju, ruše pregradne pa čak i noseće zidove.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu