Društvo

Godina poskupljenja JEDNIMA MAJKA, DRUGIMA MAĆEHA: Budžeti rekordno puni, a narodu tek 100 KM

Zbog enormnih poskupljenja kućni budžeti nikad nisu bili prazniji, a s druge strane, u državne i republičke kase slivaju se rekordni prihodi od poreza.

Građanin prebire po kontejneru
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Za prva četiri mjeseca, od indirektnih poreza prikupljeno je 3,5 milijarde KM, za 538 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Samo u aprilu, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prikupljeno je 776 miliona KM 132 miliona KM više nego isti mjesec lani.

Republici Srpskoj je od ovogodišnjih indirektnih poreza pripalo 715 miliona KM.

Začarani krug

Istovremeno, i Poreska uprava RS hvali se rastom naplate javnih prihoda. U prva četiri mjeseca prikupili su 1,03 milijarde KM, 14 odsto više nego u istom periodu 2021. godine. Pozitivne trendove u naplati, kažu, bilježe i pored toga što je povećan neoporezivi dio plate, umanjena i ukinuta naplata određenih taksi, te smanjena stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Za to vrijeme život je drastično poskupio, cijene namirnica samo skaču, pa četvoročlana porodica za ishranu mjesečno troši 873 KM, stotinu maraka više nego prošle godine. Narod apeluje na političare da smanje stopu PDV na osnovne namirnice ili ograniče akcizu na gorivo, jer je situacija postala neizdrživa. Bezuspješno.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Dio novca koji uplaćujemo u budžet radnicima Srpske u javnom sektoru biće vraćen kroz povećanje plata od 10 odsto. Tu je i jednokratna pomoć od 100 KM koju je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio za borce, penzionere i mlade, od 18 do 30 godina. Može li nam to pomoći?

Ovo je začarani krug i koliko god da se podignu plate i penzije to je već odavno potrošen novac, upozoravaju iz Udruženja za zaštitu potrošača „DON“.

– Novac koji ćemo dobiti samo će se istopiti. Poskupljenja nisu od juče, ona traju već godinu dana, a pored osnovnih životnih namirnica i ogrijev je već otišao na 100 KM za metar drveta. I ako narodu bude isplaćeno ovih 100 KM pomoći, to je predizborna priča. Budžeti su porasli, ali novac će završiti za asfaltiranje puteva. Ne razmišlja se strateški – naglašava izvršna direktorka udruženja Murisa Marić.

Pročitajte još

Smatra da bi se posljedice poskupljenja mogle ublažiti i kada bi lokalne zajednice zakupile zemljište i dale ga stanovništvu da zasije baštu i proizvede sebi hranu, ali ni to niko nije ponudio.

Nema investicija

Povećanje plata nema ekonomsku komponentu, već više socijalnu, kako bi stanovništvo, ugroženo opštim rastom cijena, osjetilo bar malo olakšanje, pojašnjava profesor sa Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Nikola Gluhović.

– Opet, ne radi se o realnom povećanju, nego samo nominalnom, jer će kupovna snaga građana ostati otprilike ista, čak i manja. Povećanje plata od 10 odsto dobrim dijelom je već zagriženo kroz indekse maloprodajnih cijena, ali u ovom vremenu ljudima dobro dođe svaka vrsta pomoći – ocjenjuje Gluhović, uz napomenu da povećanje plata u izbornoj godini svakako ima i svoj populistički efekat.

On poručuje da ekonomsku snagu treba da stvara proizvodnja.

– Ako želimo da ekonomija ima neku perspektivu, onda je najbolje da se novac ulaže u razvoj i kreiranje nove vrijednosti. Međutim, mi godinama imamo hronični nedostatak investicija, a trenutno ni opšti makroekonomski uslovi nisu stabilni, niti optimistični – zaključuje Gluhović.

Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH trebalo je juče da se raspravlja o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji predviđa uvođenje diferencirane stope PDV u BiH, ali je on skinut sa dnevnog reda. Umjesto sadašnje jedinstvene stope od 17 odsto na sve proizvode, predloženo je da PDV na osnovne životne namirnice bude smanjen na pet posto, dok bi na luksuzne proizvode iznosio 22 odsto.

„Porez ne rješava socijalna pitanja“

Povodom prijedloga da se u BiH uvede diferencirana stopa PDV, direktor Uprave za indirektno oporezivanje, Miro Džakula, poručuje da se ne treba igrati fiskalnom stabilnošću BiH i svih nivoa vlasti u BiH, te da se poreskom politikom ne mogu rješavati socijalna pitanja. Po njemu, neprimjenjiv je Prijedlog zakona po kojem je UIO ostavljeno da odredi šta ide po stopi od pet odsto, odnosno 17 i 22 odsto. Za to je, kaže, potrebno vrijeme.

– Trebalo bi znati da se moraju popisati zalihe dobara, da se moraju uskladiti poreski softveri kod 50.000 PDV obveznika i isto tako da se UIO treba ostaviti razuman period da svoj poreski softver sa trenutne jedne stope uskladi sa tri stope, što zahtijeva i vremenski period, a isto tako i neophodna finansijska sredstva – precizirao je Džakula.

Naglašava da se svi viškovi prihoda raspoređuju entitetima i da entitetske vlade imaju mogućnost da u okviru socijalnih mjera rješavaju najosetljivija pitanja.

– Zar neko misli da će se kada smanjimo stopu PDV na lijekove smanjiti i cijene? Odgovorno tvrdim da neće, nego će se ići u povećanje marži, pa će mnogi profitirati na tako sniženim stopama – ocjenjuje Džakula.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu