Društvo

Građani zbog poskupljenja ŠTEDE I NA HRANI: Nutricionistkinja savjetuje kako bi trebao da izgleda naš dnevni jelovnik

U vremenu u kojem inflacija dostiže 16 odsto, a plate i penzije i pored povećanja ne mogu da isprate svakodnevna poskupljenja, pojedini građani primorani su da štede čak i na hrani.

Građani zbog poskupljenja ŠTEDE I NA HRANI: Nutricionistkinja savjetuje kako bi trebao da izgleda naš dnevni jelovnik
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA

Ljudi kupuju samo najosnovnije namirnice rizikujući tako i svoje zdravlje. Povrće i voće kupuju na komad, a na stolu su najčešće hljeb, krompir i riža.

Kilogram banana trenutno košta tri marke, jednu marku više nego prije godinu dana. Junetina je poskupila za pet maraka, na 18,3 KM po kilogramu. Za litar mlijeka sada treba u prosjeku platiti 2,15 KM, a prije godinu dana davali smo 1,40 KM.

Izbalansirani obroci

Nutricionistkinju Gordanu Ljoljić Dolić pitali smo koje su to minimalne količine namirnica koje bi odrasla osoba trebala da konzumira dnevno radi očuvanja svog zdravlja.

– Zdrava ishrana podrazumijeva redovne izbalansirane obroke koji treba da su svježi, poželjno iz organskog uzgoja, i prilagođeni dobi i zdravstvenom stanju svakog čovjeka.  Postoji omjer dnevnog unosa određenih grupa namirnica koji dokazano čuva zdravlje i taj odnos poželjno je da bude 45-65 odsto ugljeni hidrati, 20-35 odsto masti i 20-35 odsto protein – navodi doktorka Ljoljić Dolić. 

FOTO: ŽENSKI KUTAK/YOU TUBE/SCREENSHOT
FOTO: ŽENSKI KUTAK/YOU TUBE/SCREENSHOT

Gledano modelom tanjira to izgleda ovako:

– Četvrtinu tanjira treba da čine mahunarke, skrob i hljeb; riža i krompir;

– Na četvrtini tanjira treba da se nađe meso, riba, sir;

– Polovinu tanjira čini povrće – brokule, mahune, mrkva, pečurke, paradajz, špinat, zelena salata;

 – Šolja jogurta ili mlijeka;

– Voće (voće jesti dva sata prije ili 3 sata poslije obroka).

Manje hljeba, više povrća

Količina dnevnog unosa hrane zavisi od bazalnog metabolizma osobe. Kod žena se može kretati od 1.100, 1.200 pa do 1.600 kalorija, odnosno kod muškaraca od 1.600 do 2.500 kcal.

Sagovornica Srpskainfo navela je i primjer dnevnog jelovnika od 1.800 kcal.

Pročitajte još

Doručak: kajgana od 2 jaja, 2 kriške integralnog tosta, 2 kašikice maslaca od kikirikija ili badema, šoljica kafe sa nemasnim mlijekom, 150 grama borovnica;

Užina: 30 grama orašastog voća (pistaći, kikiriki, bademi, orasi i slično);

Ručak: 2 kriške integralnog  tosta, 85 grama purećih prsa, 1 kašičica majoneze, 300 grama salate začinjene s četvrtinom avokada, nasjeckanim orasima, pola kašičice maslinovog  ulja, 1 kašičicom sirćeta i prstohvatom soli;

Užina: 1 jabuka srednje veličine;

Večera: 100 grama svježeg lososa, 300 grama brokule kuhane na pari, polovica pečenog batata.

Nutricionistkinja Gordana Ljoljić Dolić napominje da trebamo smanjiti unos pekarskih proizvoda. Ona podsjeća da su na Balkanu generalno dosta zastupljene tjestenine, hljeb i peciva, te da smo iznad preporučene količine unosa hljeba. Po ranijim istraživanjima, građanin Evropske unije godišnje pojede 35 kilograma hljeba, a u BiH čak 100 kilograma.

S druge strane, naši ljudi najmanje konzumiraju povrće.

– Preporuka je na dnevnom nivou 3 porcije kuhanog povrća i 2 porcije svježeg. Ta količina je daleko iznad prosječnog unosa kod nas i zato se ne unosi dovoljna količina vitamina i minerala, što za posljedicu može imati nastanak bolesti – navodi Ljoljić Dolić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu