Prva zabluda: Vakcina ne štiti
Sve vakcine imaju isti cilj, a to je pokretanje imunog odgovora na virus korona. Razlika između vakcine koja je napravljena klasičnom metodom (sinofarm) i onih koje su stvorene modernijom tehnologijom je taj što ona daje kasniju zaštitu, jer je potrebno vrijeme za stvaranje imuniteta, i to najmanje tri nedjelje poslije druge doze.
Infektolog prof.dr Žarko Ranković u razgovoru za Blic objašnjava zašto je ova zabluda neosnovana.
– Sinofarm je prva vakcina koja je registrovana u Republici Srbiji od strane Agencije za lijekove, ako se ne varam to je bilo sredinom januara, a od SZO je stiglo odobrenje u maju. To je vakcina koja je napravljena standardnom metodom, onom najpoznatijom metodom, od inaktivisanog, umrtvljenog virusa. I virusna vakcina protiv gripa napravljena je po istoj metodologiji kao i kineska vakcina. Dakle, ova vakcina je pravljena tako da je od većeg broja bolesnika uzet uzorak virusa, a u pitanju su različiti tipovi virusa kovid-19, što joj danas daje prednost kada su u pitanju mutacije – objašnjava profesor Ranković.
Druga zabluda: “Zašećerena vodica”
Još jedna zabluda koja prati kinesku vakcinu jeste da ona navodno ne stvara antitijela. “Zašećerena vodica”, kako posprdno kažu. Ima primjera pojedinih ljudi koji su poslije vakcinacije radili test i dobili ne tako slavne rezultate. Razlozi za to su različiti, a neki od njih je upravo taj da ova vakcina antitijela stvara tek poslije određenog perioda poslije druge doze.
– Ova vakcina stvara odličan imunitet, ali se on u punom obimu razvija nešto kasnije. Kažu da tek negdje 40 do 50 dana od druge doze. Dešavalo se da ljudi poslije prve doze odmah ostave maske, ne drže distancu, a onda se inficiraju, pa kažu ne štiti vakcina. Ima onih koji nisu sačekali određeni period pa su požurili sa provjerom antitela, a moram da napomenem da ima dešavanja u ćelijskom odgovoru koja ne mogu da se izmjere, pa se stvara zabluda da neko nije zaštićen. Logično je da osobe koje su starijeg životnog doba imaju nešto slabiji imunitet i slabiji imuni odgovor, i kod njih dođe do stvaranja manje antitijela nego kod mladih i zdravih ljudi. Ali generalno, ova vakcina, kao i svaka druga, štiti – objašnjava profesor Ranković.
Treća zabluda: Čim je imamo toliko, mora da ne valja
Da nemamo vakcine, postavljalo bi se pitanje zašto ih nemamo, kada ih imamo na raspolaganju postavlja se pitanje kako ih imamo.
– Ne vidim nijedan razlog za negativan komentar kada je ova vakcina u pitanju. Sa aspekta nauke i dosadašnjih iskustava, u pitanju je dobra vakcina, zasnovana na tradicionalnoj tehnologiji. Prema dosadašnjim podacima koje sam video prije nekoliko mjeseci, pored Kine sa velikim brojem stanovnika ova vakcina se primjenjuje u još 45 zemalja. Prema tome, nijedan razlog ne postoji da se stvara negativna kampanja i nepovjerenje prema efikasnosti te vakcine – objašnjava infektolog prof. dr Žarko Ranković.
Četvrta zabluda: Bezbjednost
Svaka vakcina može imati neželjena dejstva. Naravno, svačiji organizam reaguje drugačije i zato je važno javiti se svom ljekaru kako biste se konsultovali o vakcinaciji. Što se tiče “Sinofarmove” vakcine, kod nje su zabilježene minimalne neželjene reakcije: bol u ruci, otok, pospanost, malaksalost… koji traju maksimalno dva dana.
– Nijedan lijek, a samim tim i nijedna vakcina, ne može da dođe na teritoriju Republike Srbije, a da nije prošla kroz Agenciju za lijekove. Ono što oni rade je više nego ozbiljno, zasnovano na rigoroznim naučnim metodama, i tek kad sve to prođe onda se dobija saglasnost za upotrebu. Moramo imati povjerenja u te ljude koji decenijama obavljaju taj posao i ne trebamo uvažavati mišljenja ljudi koji nisu u struci. Imunolozi, infektolozi, virusolozi, epidemiolozi… to su ljudi koji vam mogu dati prave odgovore – kaže profesor Ranković.
Revakcinacija je svakako obavezna, jer vakcine protiv kovida 19 ne daju trajni imunitet, već se stanovništvo vakciniše prema potrebi. Prema dosadašnjem mišljenju, treću dozu će dobiti oni koji su rizične grupe, jer se kod tih ljudi generalno javlja slab imunitet koji daje slabiji odgovor, pa će im buster doza dati bolju zaštitu. Bilo je i najava da ćemo, dok traje pandemija korona virusa, morati da se vakcinišemo najvjerovatnije svake godine.
Zaključak
Nije tajna da su vakcine proizvedene tradicionalnom tehnologijom nešto manje efikasne od najmodernijih mRNK vakcina. Ali to ne znači da su neefikasne, naprotiv. Pokazale su odlične rezultate u prevenciji najtežih slučaja kod pacijenata zaraženih koronavirusom. Pritom, imaju mnogo manji procenat neželjenih reakcija prilikom vakcinacije, što se i očekuje od provjerene tehnologije koja je toliko dugo u upotrebi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu