Ipak, naučni rad sa sjevera Brazila pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od “klasične” varijante.
No, naučnih nalaza još nema, virus se u Brazilu doista širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. aprila je u toj zemlji zaraženo preko 13 miliona osoba – na 211 miliona stanovnika. Je li taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći, tačno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom januara je umiralo po oko 1.000 osoba svakog dana, sad ih je već i po 3.000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvo gotovo kolabiralo. Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja, zbog stanja u zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog, piše Avaz.
Šta se zna o soju P.1?
Isto tako je neosporno da je taj soj već zabilježen ne samo u Meksiku ili Kolumbiji nego da je već stigao i u Europu, u Belgiju i Švedsku. Soj P.1 je utvrđen 10. januara u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na proteinu šiljku, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ljudske stanice. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koje su već preboljele koronu i koje su stvorile imunitet.
Taj zaključak je utemeljen na činjenici kako se soj P.1 osobito širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i kako taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale nezavisno.
Djeluje li vakcina?
Na ovo pitanje nema jednostavnog odgovora, poznato je kako vakcine AstraZeneke i BioNTeka u laboratorijskim uslovima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa s južnoafričkom mutacijom B.1.351.
No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i vakcinisane osobe mogu biti “napadnute” virusom, ali kako je onda tok bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i kako barem do neke mjere postojeće vakcine djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno provode istraživanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu