Stoga, nije na odmet u prtljagu ponijeti i nekoliko praktičnih savjeta, koji mogu biti od pomoći: da se izbjegnu neugodne situacije i nepotrebni troškovi i da odmor u Egiptu bude nezaboravna avantura.
Kairo ili more?
Ljetovanje u Hurgadi ili Šarm el Šeiku je jedna, a obilazak Kaira, Aleksandrije i piramida u Gizi i Luksoru, sasvim druga priča. I svaka od njih ima svoje čari.
Leškarenje na plažama Crvenog mora, luksuzni hoteli i ronilačke ture, kreirane specijalno za turiste, garantuju odmor iz snova.
Ali i krstarenje živopisnim ulicama višemilionskog Kaira, posjeta impresivnim muzejima, plovidba Nilom… su doživljaji za pamćenje.
Treba li ove dve varijante kombinovati? Teško je sve to stići u desetak ili 15 dana odmora.
Vize
Građanima BiH za ulazak u Egipat su potrebne vize. U zavisnosti od toga da li putujete u spostvenoj režiji, ili idete na ljetovanje preko agencije, vize su različite.
Za prvu varijantu potrebna je ulazna viza, koja košta 105 KM, a za drugu turistička viza, koja se plaća 45 KM. Turistička viza je često uračunata u cijenu aranžmana.
Bilo koja varijanta da je u pitanju, ne zaboravite sertifikat o vakcinisanju na koronu ili negativan kovid test, ne stariji od 24 časa. Bez toga nema ulaska u Egipat.
Klima
Bilo da se zaputite u Kairo ili recimo, u Šarm el Šeik, računajte na to da će vam se u obuću uvući – pustinjski pijesak. Jer, obje ove destinacije se nalaze na granici pustinje, a vjetar radi svoj posao. Ali, to je i prilika za nezaboravan izlet u pustinju u pratnji vodiča.
Posjetu Kairu je bolje odložiti za jesen ili rano proleće, jer ljeti se u egipatskoj metropoli temperature penju do vrelih plus 45, što se u gradskoj vrevi teško podnosi. Dobra vijest je da je klima u Egiptu suva, pa vrućine nisu tako nesnosne kao u našim krajevima. Ipak, imajte uvijek pri ruci flašicu vode.
U ljetovalištima je vlažnost veća, ali vrućine ni ljeti nisu onakve kao u gradovima. U Šarm el Šeiku, zbog povoljne klime, sezona traje skoro tokom cijele godine.
Ljudi
Egipćani su izuzetno ljubazni i gostoprimljivi i vole strance. Konobari, trgovci, taksisti i vodiči govore engleski, bar onoliko koliko im je potrebno za posao.
Ipak, može vam se desiti da vas zapadne taksista ili Uber vozač koji ne zna ni engleski, ni latinicu. Ali, ni to nije problem – svi su vješti u korištenju gugl translejta.
Egipćanke su, najčešće, elegantne dotjerane žene, kako one koje nose hidžab, tako i djevojke odjevene „po evropski“: u farmerke i lepršave haljine. I one se, kao i muškarci, trude da budu na usluzi turistima, čak i ako im to nije posao.
Bakšiš
Bakšiš ili „tips“ je riječ koju ćete najčešće čuti u Egiptu. Očekuju ga svi koji dolaze u dodir sa turistima, pa čak i djeca, koja će vam na ulici ponuditi da vas slikaju vašim mobilnim telefonom. Ali, to i nije neki trošak, jer su Egipćani skromni.
U većini slučajeva je dovoljno da ih počastite sa 10 ili 20 egipatskih funti. Ako želite da „bogato“ nagradite vodiča, koji vas satima prati po nekropoli ili kroz pustinju, biće sasvim dovoljno 200 funti, što je otprilike 10 evra.
Cjenkanje
Kada kupujete suvenire, slike na papirusu, nakit, bižuteriju, majice ili haljine od egipatkog pamuka i lana… preporučljivo je da se cjenjkate, jer ćete tako najverovanije prepoloviti prvobitnu cijenu.
Egipatske funte nisu teške za preračunavanje: 10 funti je otprilike jedna marka ili pola evra, a često su cijene izražene i u evrima ili američkim dolarima.
Ali, cijene su na nekim tezgama ispisane brojevima koji zapadnjacima nisu razumljivi, jer ono što mi zovemo arapskim brojevima, ne koristi se u arapskom svijetu.
Hrana
Na svim turističkim destinacijama u Egiptu u ponudi su i internacionalna jela, poput pomfrija i šnicli, ali prava je grehota ne probati tradicionalnu egipatsku hranu, koja je raznovrsna i ukusna.
Od baba ganuš namaza, spravljeng na bazi patlidžana, do kofte, koji je egiptska varijanta ćevapa i vegeterijanskog jela mahši, povrća punjenog maštovito začinjenom rižom – sve je pravi gurmanski doživljaj.
Kafane
Kafića i restorana u Egiptu ima raznih. U skoro svima ćete naći izvanredne sokove od svježeg cijeđenog voća, ali samo u onima rezervisanim za organizovane posjete turista služi se alkohol.
„Neorganizovani“ turisti mogu naručiti vino „za kasnije“, „ispod tezge“, ali u tom slučaju niko ne garantuje za kvalitet. Egipat je islamska, arapska zemlja i alkohol je, zvanično, zabranjen.
Lokali se razlikuju i po ambijentu i čistoći. Oni u sirotinjskim kvartovima Kaira, gdje odsjedaju lokalci, nisu baš preporučljivi za turiste: ne zbog bezbjednosti, niko vas neće ni poprijeko pogledati, nego zbog mogućih stomačnih tegoba.
Neki kafići su ukrašeni crno – bijelim fotografijama američkih, evropskih i egipatskih glumaca i pjevača, što je znak da je to lokal sa tradicijom, koji je „dobar za strance“.
Životinje
Kamile, kao i konji koji vuku dvokolice, replike onih u kojima su se pre nekoliko hiljda godina vozili faraoni, neizbežni su u Gizi. Naravno, zbog turista. Ali, i u gradovima ćete sresti i svu silu pasa i maca lutalica, a u blizini pijaca i magarce koji vuku zapregu, patke, kokoške, pa i cijela stada ovaca i koza, koje stočari dovoze na pazar.
Nijedne od ovih životinja ne treba da se plašite. Nisu nasilne, dobroćudne su, kao i ljudi u ovoj zemlji.
Piramide i ostala čuda
Keopskova piramida je jedino od sedam svjetskih čuda antičkog doba, koje je sačuvano do danas. Ali, to je samo jedna od stotina znamenitosti iz različitih razdoblja duge istorije Egipta.
Mumije faraona i kraljica, antički hramovi, zlatni sarkofazi, drevne koptske crkve i kolosalne džamije, samo su dio te bogate lepeze.
Preporuka: pažljivo odaberite šta ćete od svega toga posjetiti, jer da biste obišli sve potrebno vam je mnogo, mnogo više vremena od onog koje vam je na raspolaganju tokom godišnjeg odmora.
Ili jednostavno odustanite od svega, pa na miru krstarite gradskim ulicama, uživajte Crvenom moru ili u jahanju pustinjom na kamili. A znamenitosti? Pa, drugi put.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu