Biznis

Kako se suočiti sa posljedicama saobraćajne nezgode?

Na našim je ulicama sve više vozila. Podaci pokazuju da je samo putničkih automobila otprilike 360.000, tako da nije ni čudno zašto se susrećemo sa svakodnevnim gužvama u saobraćaju i na parkinzima.

Kako se suočiti sa posljedicama saobraćajne nezgode?
FOTO: EUROS OSIGURANJE/PROMO

Upravo zbog velikih gužvi, mnogi početnici imaju strah od vožnje, bojazni da će doživjeti nezgodu, oštetiti auto, ali te nelagode nisu pošteđeni ni iskusni vozači jer nikada se ne zna ko nam dolazi iz suprotnog pravca.

Stručnjaci ističu da je sasvim očekivan strah kod većine početnika za volanom, obzirom da je vožnja automobila za njih jedna nova, relativno nepoznata vještina sa kojom nisu imali priliku da se susreću prije polaganja.

Štaviše, dosta početnika gleda da za početak kupi jeftiniju verziju auta jer kao da unaprijed očekuje da će se desiti neka, takozvana očekivano-neočekivana nezgoda.

– Ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, pretjerano znojenje, ubrzano disanje, neki su od simptoma koje možete prepoznati kod sebe kada počnete prvi put upravljati autom. Moguće je javljanje negativnih automatskih misli usmjerenih na vožnju: „napravićeš grešku“; „oštetićeš automobil“; „desiće se udes“ koje za posljedicu imaju izbjegavanje situacije koja izaziva strah, u ovom slučaju vožnju automobila – objasnila je psiholog i psihoterapeut pod supervizijom, Dajana Kovačević.

Ona poručuje građanima da se strah od vožnje, kao i samopouzdanje u vožnji, gradi isključivo vožnjom automobila. Znate kako kažu, najbolji način da prevaziđete strah jeste da se suočite sa istim.

U početku, kako bi se lakše prevazišao strah savjetuje manje rute i poznate puteve na kojima nema puno saobraćaja, a onda se postepeno treba povećavati broj pređenih kilometara, kao i gustina saobraćaja.

Kovačević podsjeća da se saobraćajne nezgode, nažalost, svakodnevno dešavaju na putevima, te da većina vozača u toku svoje „vozačke karijere“ doživi neki vid nezgode u saobraćaju.

Razlozi nastanka saobraćajnih nezgoda su mnogobrojni, a svakako najvažnije, ističe ona, jeste da nema ljudskih žrtava jer se sve ostalo na neki način može popraviti ili nadoknaditi osim ljudskog života.

Ovim motom vodili su se i u Euros osiguranju prilikom kreiranja nove usluge za vozače. 

Kako bi vozačima dijelom olakšali neprijatnu situaciju u kojoj su se našli i pojednostavili proceduru za prijavu štete, uveli su na naše tržište onlajn prijavu saobraćajne nezgode putem QR koda i web portala.

 Bez obzira da li ste odgovorni ili ne, a klijent ste Euros osiguranja, štetu možete prijaviti na dva načina, direktno putem web portala:  https://webportal.eurososiguranje.com:9663/euros/ ili skeniranjem QR koda koji se nalazi na Vašoj polisi, nakon čega će se otvoriti web portal za prijavu odštetnog zahtjeva.

Na ovaj način uštedićete vrijeme i maksimalno skratiti proces od nastanka do isplate štete. Osim što je onlajn prijava jednostavnija, vozači dobijaju i posebne pogodnosti.

Odgovorno lice za saobraćajnu nezgodu koje na ovaj način prijavi štetu, od osiguravajuće kuće dobija Euros karticu – pomoć na putu, dok oštećeni dobija besplatnu pravnu pomoć i obradu štete.

Strah pokušajte ostaviti iza sebe i uvijek imajte na umu da poštovanjem saobraćajnih propisa, značajno smanjujete rizik od nezgode.

Ne izbjegavajte vožnju zbog zloslutnih misli

– Ljudski mozak prirodno ima tendenciju da većinom vrši negativna predviđanja različitih događaja u budućnosti, pa tako i u ovom slučaju „oštetiću automobil“ „izazvaću saobraćajnu nesreću“, „povrijediću nekoga“, ali problem nastaje kada mi bez racionalnog prosuđivanja povjerujemo ovim predviđanjima i u potpunosti izbjegavamo vožnju jer smo 100% uvjereni da će se „crne slutnje“ i ostvariti. Jako je važno da prosudimo koji su to realni rizici u vožnji, koje su naše trenutne sposobnosti i gdje je prostor za vježbu i usavršavanje, a koje misli izazivaju strah i otežavaju proces vožnje kako bi iste mogli da prosudimo i prihvatimo kao takve. Opet ponavljam, jedini način da se uvjerimo da su naši strahovi često iracionalni i da su negativne automatske misli najčešće samo misli u našoj glavi jeste da što više i što češće vozimo automobil ukoliko nam je to važno,  jer bez istog se teško snalaziti, posebno u velikom gradu i uz hrpu saobraćaja – savjetuje psiholog Dajana Kovačević.

Uostalom, ko nam može garantovati da je gradski prevoz više bezbjedan od vožnje sopstvenog automobila?

A.E.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu