back button
reload

Društvo

KUPUJU KAO U NAJBOLJA VREMENA Korona nije promijenila navike bogatih

Epidemija korona virusa je u dobroj mjeri promijenila potrošačke navike građane BiH, pa je većina, zbog manje platežne moći i straha od neizvjesnosti, zakočila s trošenjem i korištenjem usluga koje nisu neophodne.

KUPUJU KAO U NAJBOLJA VREMENA Korona nije promijenila navike bogatih
FOTO: SERGIO PONTORIERI/EPA

Međutim, dok jedan dio stanovništva, i to onaj najbrojniji, od aprila kupuje samo ono najosnovnije, čuvajući nešto para za ne daj bože, u BiH ima i onih koji nemaju potrebe ni za kakvim stezanjem kaiša, pa troše i kupuju kao u najbolja i najsigurnija vremena.

Statistika, naime, pokazuje da je u ovom periodu uvoz nekih proizvoda, za koje se, pogotovo u aktuelnoj situaciji, može reći da su luskuz, tek neznatno ispod prošlogodišnjih vrijednosti.

Platežna moć

Tako smo, na primjer, od 1. aprila do 31. avgusta ove godine uvezli zlata i ostalih draguljarskih predmeta u vrijednosti 12 miliona, a prošle godine tek nešto više – 13,9 miliona KM. 

Uvozna vrijednost mobilnih telefona je ostala gotovo na istom nivou, pa smo ove aparate, uvezene od početka aprila do kraja avgusta lani, platili 60,2 miliona, a u istom periodu ove godine skoro 60 miliona KM.  

FOTO: BAGUS INDAHONO/EPA
FOTO: BAGUS INDAHONO/EPA

Takođe, za pet mjeseci ove godine uvezli smo 75,5 miliona kilograma alkoholnih pića, ukupne vrijednosti 72,1 milion KM, dok smo u istom periodu lani uvezli 84,3 miliona kilograma koji su koštali 85,4 miliona KM.

Ekonomisti objašnjavaju da ove brojke i nisu nešto iznenađujuće, s obzirom na činjenicu da u BiH ima i onih čija se platežna moć ne mijenja, uprkos raznim krizama.

Prestiž

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović naglašava da, dok većina građana jedva sastavlja kraj s krajem, što je generalno uslovilo pad privatne potrošnje, jedan sloj ne zna za krizu. 

FOTO: S. PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: S. PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Činjenica je da je za određene grupe, i u današnje vrijeme, nov telefon ili komad nakita jednostavno stvar prestiža, jer to sebi mogu da priušte, bez obzira da li je neka kriza ili ne. Oni su kudikamo veće platežne moći od većine građana koji, posebno u situaciji u kojoj se nalazimo, o takvim stvarima i ne razmišljaju. Ove prve epidemija korone nije pogodila nimalo, dok će ovi drugi njene posljedice još dugo osjećati – naglašava za Srpskainfo Pavlović.

Pročitajte još

Prema njegovim riječima, ispostavilo se da je kriza izazvana korona virusom nekome u BiH maćeha, a nekome majka. 

– Ona je još jednom pokazala enormnu raslojenost našeg društva, s tim da je siromašnih daleko više. S druge strane, zbog građana koji imaju dublji džep, mi u kontinuitetu imamo porast potrošnje skupih roba – ističe Pavlović. 

Povukli ručnu

Trenutno, o pomenutim i sličnim robama, osim onih koji su nezaposleni, ne razmišlja ni gro radne snage. Naime, podaci Poreske uprave RS pokazuju da je u aprilu u Srpskoj bilo zaposleno ukupno 260.197 radnika, od kojih 152.000 radi za platu do 800 KM. Među njima, velika većina svojim mjesečnim primanjima ne može da podmiri ni trošak za prehranu iz sindikalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu, koji iznosi oko 730 KM. U aprilu je za minimalac od 520 KM i manje od toga, radilo oko 50.460 ljudi.

Svi oni uglavnom kupuju samo one najosnovnije namirnice i proizvode, te posežu samo za najneophodnijim uslugama.

Od pojave korona virusa na našim prostorima, mnogi građani su dobrano povuklu ručnu i kad je riječ o zaduživanju kod komercijalnih banaka. 

Statistika pokazuje da su ove godine najviše smanjeni potrošački nenamjenski krediti, koji su svih ranijih godina, i to iz mjeseca u mjesec, konstantno bilježili porast.

Kupuju samo osnovno

Trgovci objašnjavaju da strah i neizvjesnost građane tjeraju da kupuju samo ono preko potrebno, ne bi li uštedjeli nešto novca za ne daj bože.

– Tako se i dalje uglavnom kupuju brašno, hljeb, šećer, ulje i ostale osnovne namirnice, dok ljudi ostalo kupuju rijetko, i u manjim količinama. Trgovci, s druge strane, da bi nadoknadili gubitke, idu s poskupljenjima – rekao je za Srpskainfo Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije.

U prosjeku, sedmična kupovina je, u odnosu na lani, skuplja za pet, a mjesečna za nekih 20 KM, što nije malo, s obzirom na prilično niske plate za koje radi većina zaposlenih u RS.