Politika

LAJKOVI ILI APLAUZI Političari sve češće na društvenim mrežama, ali NISU ODUSTALI od terena

Umjesto da kampanju zbog epidemioloških mjera potpuno premjeste na internet, političari u BiH su pojačali aktivnosti na društvenim mrežama, ali uglavnom najavljujući skupove i potom objavljujući fotografije.

LAJKOVI ILI APLAUZI Političari sve češće na društvenim mrežama, ali NISU ODUSTALI od terena
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ, PDP, SDS, US/RAS KOMBO

Svi smo primijetili da društvene mreže, i prostor na internetu uopšte, posljednjih dana obiluju političkim porukama.

Kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini nalazi se na pola puta, a do sada smo imali priliku vidjeti mnogo promotivnih spotova, fotografija, banera, plakata… Vidjeli smo da nekolicina kandidata preko društvenih mreža direktno komunicira sa građanima, međutim, iako su stručnjaci predviđali da će kampanja da se s terena preseli na internet, nije bilo baš tako. 

Kasnimo za Zapadom

Kandidati jesu aktivniji na društvenim mrežama i u internet medijima, ali tamo uglavnom dijele informacije šta su radili na terenu, što je, kažu stručnjaci, potpuno suprotno od onoga što građani treba da vide. Prisutni su i u vidu reklama, oglasa, pa nam tako baneri s licima i rednim brojem kandidata iskaču čak i kada otvorimo neki od portala iz druge države.

Da li je to dovoljno? Politikolog i stručnjak za predizborne kampanje, Stefan Ličina, kaže da je stanje na društvenim mrežama bolje nego inače, ali da i dalje kasnimo.

Pročitajte još

– Iako su na Zapadu, pa i u regionu, kampanje na društvenim mrežama prisutne desetak godina, mi smo tek prije dvije godine imali kandidate koji su ozbiljnije koristili društvene medije – smatra Ličina.

Pozitivan primjer

Objašnjava da partije i dalje ne razumiju kako društvene mreže funkcionišu, pa komuniciraju kao da su na televiziji. Dodaje kako je svake godine sve više kandidata koji imaju kvalitetne nastupe na društvenim mrežama.

Kaže da su internet kampanje kandidata za gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića i Draška Stanivukovića primjer kako treba koristiti društvene mreže u izborima.

– Pažnju bi trebalo obratiti i na kampanju kandidata za načelnika Čelinca Željka Dubravca, koji ima jako kvalitetan nastup na društvenim mrežama i poruke prilagođene ciljnim grupama kojima se obraća. Darko Tomaš, Boris Jerinić, Milovan Bjelica odlično koriste društvene mreže za predstavljanje rezultata mandata. Jelena Trivić i Milan Petković su nas već navikli na kvalitetne kampanje na društvenim mrežama – kaže Ličina za Srpskainfo.

Targetovanje

Međutim, većina kandidata, ocjenjuje, jako loše koristi društvene mreže. 

– Nemaju strategiju nastupa na društvenim mrežama, poruke su im rigidne i nisu prilagođene publici kojoj se obraćaju. Što je najgore, bacaju novac na sponzorisanje pogrešnim targetovanjem. Tako mene u Čelincu već desetak dana pogađaju sponzorisane objave kandidata za obornike iz Trebinja, Teslića, Stanara, Gradiške, Jelaha, Cazina i tako dalje – kaže on.

Pročitajte još

Ličina objašnjava da, iako je ove godine napravljen veliki iskorak ka prebacivanju fokusa za pridobijanje birača na društvene mreže, ipak je jezgro kampanja u malim skupovima.

– Sve političke partije na malim skupovima i direktnim kontaktom s biračima zasnivaju ovogodišnju kampanju, a društvene mreže su im samo podrška za te aktivnosti (najave skupova i fotografije da je skup održan). Ovo je razumljivo s obzirom da je kampanja na internetu za opštinske i gradske odbore političkih partija poprilično konfuzna. Ne možete privući pažnju birača ako niste drugačiji, a da biste bili drugačiji morate imati nekog kreativnog da vam smišlja objave koje će privuću pažnju i uključiti ljude – zaključuje Ličina, dodavši da velika većina odbora to nema.

Topić: Uloženo mnogo novca

Reklame i banere vidjela je i politička analitičarka Tanja Topić, koja za Srpskainfo kaže da su mnoge političke partije u svoje reklame i pojavljivanje na internetu uložile puno novca.

Tanja Topić
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Vidimo da se te reklame pojavljuju i na društvenim mrežama i na portalima u drugim državama. Pitanje je do koga se tim reklamama doseže i kakav rezultat to može dati. Vrlo je upitno koliko će ljudi do kojih su oni dosegnuli putem društvenih mreža glasati za njih, ili uopšte izaći na izbore. To je jedan od nepoznanica – kaže Topićeva, navodeći da ćemo to koliko su društvene mreže imale efekta vidjeti upravno na dan glasanja.

Kada je u pitanju rad na terenu, saglasan je da politički akteri nisu u potpunosti preselili kampanju na internet i u medije.

– To je najveća politička mrlja koja se može adresirati na većinu političkih partija. Brojne političke partije i akteri su izigrali postojeća pravila i vodili kampanju kao da ne postoje zabrane i mjere, te organizovali javna okupljanja, čak i  sa nastupima muzičara – zaključuje ona.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije