Centralna aktivnost je modna revija kojom se želi podići svijest koliko je važna inkluzija osoba sa ovim sindromom u sve sfere života.
Direktor Centra “Dajte nam šansu – zvjezdice” Željka Perišić Ninković rekla je da ovaj centar okuplja porodice i djecu sa različitim poteškoćama, a ne samo za osobe i djecu sa Daun sindromom i okuplja više od 200 porodica na području grada Banjaluka.
– Sa našim najmlađima rade terapeuti u okviru našeg servis centra, gdje imamo kratki boravak, defektološke i pedagoške usluge, fizioterapeuta i psihologa, a imamo i dnevni centar za punoljetne osobe i mlade sa smetnjama u razvoju – rekla je Ninkovićeva.
Ona je rekla da su sve usluge u okviru servis centra besplatne i dostupne svima na području Banjaluke.
Ninkovićeva je rekla da su povodom Svjetskog dana posvećenog osobama sa Daunovim sindromom planirana održavanja kreativne radionice i inkluzivne radionice, dok je 22. marta u popodnevnim časovima planirana modna revija u kojoj će učestvovati i mladi sa poteškoćama u razvoju iz Gradiške, Foče, Kotor Varoša i Dervente.
– Zvjezdice će kao prave zvijezde prošetati crvenim tepihom i zasjati najljepšim sjajem drugarstva, posvećenosti, uspjeha, avanture, igre, takmičenja, hrabrosti… Sjajem koji nijedna fotografija ne može da dočara, koliko oko posmatrača – rekla je Ninkovićeva.
Daunov sindrom je posljedica postojanja jednog hromozoma više u ćelijama djeteta. Umjesto dva hromozoma koja čine 21. par, ova djeca u svojim ćelijama imaju tri hromozoma od kojih dva čine 21. par, a jedan je višak, pa se zato Daunov sindrom naziva još i Trizomija 21.
Naziv Daun potiče od imena engleskog ljekara Langdona Dauna, koji je 1866. godine prvi opisao sindrom na svom djetetu, a tek 1959. je ustanovljeno da je uzrok ovog sindroma trizomija.
U 95 do 97 odsto slučajeva Daunov sindrom nije nasljedna bolest i javlja se u svim rasama i ekonomskim grupacijama. U prosjeku se jedno od 1.000 ili jedno od 1.100 djece rađa sa ovim sindromom širom svijeta.
Stepen teškoća sa kojima se susreću osobe sa ovim sindromom varira, ali u svakom slučaju podrazumijeva intelektualne poteškoće (prosječan IQ je između 25 i 80), otežano učenje, kašnjenje u razvoju, moguće zdravstvene probleme kao i karakterističan fizički izgled.
Godine 1929. dužina života osoba sa Daunovim sindromom iznosila je devet godina, danas zahvaljujući blagovremenoj dijagnostici i liječenju prirodnih anomalija njihov životni vijek je produžen na 50 godina i duže.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu