Politika

Miješamo se GDJE NAM NIJE MJESTO: BiH se podijelila i oko izraelsko – palestinskog sukoba (FOTO)

Bosna i Hercegovina kao da nema vlastitih problema, pa se u posljednja dva dana podijelila oko tuđih.

Miješamo se GDJE NAM NIJE MJESTO: BiH se podijelila i oko izraelsko – palestinskog sukoba (FOTO)
FOTO: MOHAMMED SABER/EPA

Nakon eskalacije ratnih sukoba između Izraelaca i Palestinaca, Srbi i Bošnjaci odmah su javno zauzeli strane, dok Hrvati očekivano mirno ćute.

„Palata Republike u bojama zastave Izraela. Naše misli i naša podrška su uz jevrejski narod, a sve naše želje su posvećene izgradnji mira“, objavljeno je na Tviter nalogu vladajuće partije u Srpskoj, Dodikovog SNSD, uz fotografiju izraelske zastave u sred Banjaluke.

Davidova zvijezda oslikana je i na zidinama Starog grada u Trebinju.

U Sarajevu potpuno drugačija slika.

„Vijećnica je večeras obojena palestinskom zastavom, u znak solidarnosti sa svim nevinim žrtvama i njihovim porodicama“, objavila je gradonačelinica Sarajeva, Benjamina Karić.

Koliko je i ova tema podijelila BiH, vidi se i na primjeru podijeljenog grada, Mostara.

Njegovi građani, očigledno Bošnjaci, kažu da nisu dobili odobrenje gradonačelnika iz HDZ BiH da Stari most osvijetle palestinskim bojama, ali su našli način tako što su okačili palestinsku zastavu na simbol grada na Neretvi.

Kao i obično, svi u BiH su „u pravu“.

Zvaničnici Srpske ističu pravo Izraela da se brani, dok kod naroda i dalje živi istorijsko pamćenje o zajedničkim patnjama i genocidu koga su Srbi, zajedno sa Jevrejima, preživjeli u ustaškoj NDH.

Takođe, stanovnici Republike Srpske sjećaju se nedavno preminulog Izraelca Aria Livnea, koji je godinama bio savjetnik Milorada Dodika, a čije ime danas nosi Jevrejski kuturni centar u Banjaluci.

Jevrejski centar zgrada
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ / RINGIER

S druge strane, Bošnjaci se vode islamskom linijom, ali i osjećajem da treba da budu „na strani slabijeg“, kako tvrde u izraelsko – palestinskom sukobu.

Ali, u kontekstu međunarodnih odnosa, i jedni i drigi ne stoje najboje, upadajući u protivrječnosti.

Tako Srbima ne smeta što je Izrael priznao nezavisnost Kosova, dok su Bošnjaci u Sarajevu slavili pobjedu Džao Bajdena za predsjednika SAD, onog istog koji je otvoreno na strani Izreala.

Izraelska zastava na Palati Republike Srpske u Banja Luci kao znak podrške Izraelu, a ustvari će prije biti da se radi o…

Posted by Ivana Maric on Friday, May 14, 2021

Istovremeno, najmoćnije islamske zemlje u svijetu, svaka iz svojih interesa, za sada ne pokazuju preveliku želju da reaguju na sukob na Bliskom istoku.

Milan Sitarski, iz Instituta za društveno – politička istraživanja iz Mostara, podsjeća da su poprilično snažne i istorijski uslovljene veze između dobrog dijela srpskih politikih aktera i izraelskih.

S druge strane, to važi za odnose bošnjačkih aktera, ne samo sa palestinskim, nego uopšte sa arapskim i islamskim.

FOTO: ALI BABA/YOUTUBE
FOTO: ALI BABA/YOUTUBE

Zato kaže da ga najnovije svrstavanje oko sukoba između Izraela i Pelstine mnogo ne začuđuje.

– Ali, ako se ne može eliminisati ta vrsta svrstavanja, mislim da bi svi trebali imati u vidu da BiH, pa i njeni konstitutivni narodi i entiteti, treba prvenstveno da brinu o sopstvenim interesima. Ne bi trebalo da se sa prevelikim entizijazmom uključuju u takve sporove kao što je ovaj najnoviji. Ako veće žele da se o to uključe na javnoj sceni, trebalo bi da apeluju na razum kod svih strana u tom sukobima, kao što bi trebalo i u sporovima u BiH da se orjentišu na racionalan, legalistički prostup. Tu je i međunarodno pavo kao jedna od ključnih determinanti. Tako da mislim da bi bilo bolje da se racionalan pristup emituje od aktera iz BiH prema takvim kriznim žarištima, ako ćemo se uošte uplitati, a ne da tamošnje krize imaju neku povratnu spregu prema odnosima u BiH – kaže Sitarski za Srpskainfo.

Pročitajte još

Naglašava da je u ovom slučaju ključna riječ racionalnost, odnosno težnja ka mirnom razrešeju svih sukoba, bez iluzije da svi ti sukobi mogu da budu potpuno eliminisani.

Sitarski povlači paralelu između dešavanja na Bliskom Istoku sa situacijom u BiH.

– Mislim da bi bilo dovoljno da se, kao u BiH, nekadašnji ratni sukobi presele na politički teren, da se vojni sukobi sublimiraju kroz složena uređenja, kao što je u izraelsko – palestinskom slučaju. Imamo dogovor iz Osla iz prve polovine devedesetih, kada je izgledalo da će se već tada višedecenijski njihov sukobi prebaciti na politički teren. Nažalost, skoro 30 godina od tada izgleda da je to jedan neuspješna priča. Nadam se da se Dejtonski sporazum i sve što iz njega proističe, uprkos silnim problemima koje imamo, neće pokazati isto tako neuspješnom pričom – zaključuje Sitarski.

Institucije BiH u Sarajevu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Sociolog iz Banjaluke Vedran Francuz objašnjava da reakcije u BiH proističu dijelom iz potrebe naroda da se identifikuju sa onima koje smatraju sličnim sebi i da im daju podršku.

– U modernom vremenu, sve se uglavnom svodi na reakciju na internetu koja nema krajnji uticaj na grupu na koju se odnosi. BiH kao multikulturalna država jeste kompleksa, tako da ćemo uvijek iz BiH imati dva do tri stava o konfliktima. Ovdje je paradoks to što glas iz RS mnogo više podržava Izrael iako je izraelska Vlada priznala Kosovo. S druge strane, Palestina, koju podržavaju većinom Bošnjaci, uradila je surotno, nije priznala Kosovo – kaže Francuz za Srpskainfo.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Kako kaže, ima osjećaj da se ovdje radi o tome da građani u BiH, negativne osećaje i nezadovoljstvo stanjem u društvu, ovim povodom izbacuju na društvenim mrežama.

– I upravo tamo sigurno dolazi do određenih konflikata među pripadnicima naroda koji dominiraju u BiH. Više su izražene reakcije od strane srpskog i bošnjačkog naroda, dok se Hrvati drže po strani, što je u ovom trenutku mudrije – kaže Francuz.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije