Banjaluka

Na dohvat ruke NEISKORIŠTENI RESURSI: Da li će i kada Banjalučane grijati geotermalne vode

Energetska kriza, poskupljenje drvnih sortimenata, povećanje cijena struje. Sve su to stavke koje utiču i uticaće na grijanje.

Kupači na obali Vrbasa
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Mnoge zemlje pokušavaju da pronađu alternativna rješenja, vodeći računa i o ekologiji. Možda će nekim zvučati nerealno, ali Banjaluka ima vrijedan potencijal koji bi mogao zauvijek da riješi problem sa grijanjem bogatstvo termalnih voda.

Nedavno se na sjednici gradskog parlamenta poveo razgovor o ovome. Odbornik Milko Grmuša poručio je kako su, prema dijelovima istraživanja iz sedamdesetih godina, koja su rađena od strane tada nadležnih institucija savezne države Jugoslavije, postojale ozbiljne i kredibilne tvrdnje da Banjaluka može da se grije na geotermalne vode.

Mazutu data prednost

Prema njegovim riječima, tada su najeminentniji stručnjaci iz te oblasti smatrali da je efikasnije, jeftinije i bolje da se Banjaluka grije na taj način, umjesto na mazut, kako je tada bio prijedlog. Naime, smatralo se da je Banjaluka, kao trusno područje, na dva ili tri kilometra ispod svoje površine bogata šljunkom i da postoje ozbiljne indicije da na više mjesta postoje termalne vode od 80 do 100 stepeni.

ruke na radijatoru
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Grmuša za Srpskainfo kaže da su sedamdesetih godina prošlog vijeka rađena određena istraživanja o mogućnosti da se Banjaluka grije preko termalnih voda i to prije nego što je, sada već stara banjalučka toplana, puštena u pogon. Poznati profesori i istraživači smatrali su da je Banjaluka puna termalnih voda čija temperatura i brojnost tih izvora omogućuje da se grad grije na taj način.

– Ali, tada se izabralo da se gradi toplana koja bi koristila mazut. Ostalo je istorija, ispričana priča. Laik sam po tom pitanju, ali mislim da je neophodno uraditi istraživanja, jer smo svjedoci da ni mazut ni sječka jednostavno nemaju ekonomsku isplativost, a posebno nisu ekološki prihvatljive – poručuje Grmuša.

Evropski fondovi

Ako bi se nakon istraživanja i studija izvodljivosti pokazalo da Banjaluka može da se grije posredstvom termalnih voda, smatra da bi uz evropske fondove za te namjene, koji promovišu ekološki prihvatljive investicije, grad mogao da se upusti u investiciju.

Pročitajte još

– Cijena grijanja bi u tom slučaju bila mnogo jeftinija nego što je danas. O drugim pogodnostima, kao što je ekološki prihvatljivo grijanje, da ne govorim. Kao odbornik u Skupštini grada iniciraću održavanje rasprava na ovu temu. Nakon toga, ako bude političke spremnosti, trebalo bi ići sa studijom izvodljivosti i ako se pokaže da zaista postoji prirodni potencijal tih termalnih voda u tu namjenu, onda bismo trebali taj projekat realizovati. Mislim da bi to bila svojevrsna revolucija u RS i BiH, već i na Balkanu – ističe Grmuša.

On je na sjednici Skupštine grada ponovio kako je 2012. godine islandska kompanija sa Gradom i Vladom RS ušla u pregovore oko ispitivanja ovih izvora, ali da je problem bio nedostatak novca. Mada dogovori nisu finalizovani, predložio je nadležnima da se ponovo uspostavi kontakt. Naime, došlo se do informacija da termalnih izvora ima dosta na lokaciji u Srpskim toplicama, ali i na prostoru nekadašnje toplane.

Prvi korak – ispitivanje terena

Odgovor predstavnika Grada pred odbornicima nedavno nije bio baš obećavajući i ohrabrujući. Kako je tada rečeno, unazad nekoliko godina, od kada se bave temama grijanja, niko nije razmatrao mogućnost iskorišćavanja termalnih voda.

– To ne znači da ona nije dobra i poželjna sa svim problemima sa kojima se susrećemo zbog energetske krize u svijetu. Svakako treba uzeti ozbiljno u razmatranje. Raspolažemo sa informacijama da termalne vode imamo samo u Srpskim toplicama. Treba ispitati izdašnost tih izvora, koliki su kapaciteti, instalacije i sve što prati tu infrastrukturu. Treba ući u to razmatranje, ali tome prethodi studija izvodivosti – poručuju iz Grada.

Prema njihovim riječima, ranijih godina radilo se samo na studiji isključenja mazuta i fosilnih goriva i prelazak na bio masu. Osim toga, studije su pokazale da otpadne vode mogu da budu dobra izvor i energent za grijanje grada, ali ističu da niko nije razmatrao geotermalne izvore.

– Nemamo nijednu zvaničnu studiju koja se time bavi – istakli su iz gradske uprave.

Ušteda novca i lako održavanje

Već godinama jedan vrtić u Novom Beogradu grije se preko toplotnih pumpi, koje energiju uzimaju iz termalnih voda ispod objekta. Kod takvog grijanja može da se uštedi i 75 odsto novca u odnosu na druge sisteme.

Stručnjaci ističu da je sistem za grijanje na ovaj način lak za održavanje, da nije potreban ili se rijetko kada radi remont. Poznato je da ga u Švajcarskoj ima skoro svaki novi objekat, a u Njemačkoj veliki broj modernih zgrada.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije