I iz nekog čudnog razloga, većina nas ih ne pere ni približno tako često kao svoju uobičajenu odjeću, ako uopšte.
Ako ste dio onih 38 odsto ljudi koji svoje kapute peru samo jednom godišnje ili rjeđe, ili onih 28 odsto koji svoje šalove peru istom učestalošću, postoje dobre vijesti, prema dr. Tomasu A. Russou, šefu Odjel za zarazne bolesti Sveučilišta u Buffalu.
– Uglavnom peremo svoju odjeću, ali mnogo je manja vjerovatnost da ćemo oprati ili odnijeti u čistionicu svoje kapute, šešire i šalove – rekao je Russo za HuffPost.
– Na kraju dana, zaista nema mnogo zaraznih bolesti koje se prenose našom odjećom. Postoji li potencijalni rizik od zaraze s odjeće? Da, ali je vrlo malen – dodao je.
Šta se nakuplja na gornjoj odjeći u ormarima i ostalim mjestima za skladištenje
To vrijedi i za odjeću koja je bila u ormarima.
– Bakterije i virusi ne bi trebali trajati mjesecima u vašim spremnicima za skladištenje – rekla je dr. Jameela Jusuf, glavna medicinska službenica Sani Dovnstejt.
– Bakterije su tu najviše nekoliko sedmica. Virus koji uzrokuje Kovid može trajati nekoliko dana, tako da ne traje tako dugo. Ne biste trebali imati problema s bakterijama i virusima – dodala je.
Veća je vjerovatnoća da ćete se susresti s alergenima iz okoline poput grinja i alergenima u zatvorenom prostoru poput dlake kućnih ljubimaca, koji se mogu nakupiti na odjeći tokom skladištenja zbog vlage.
Plijesan, takođe, ako su predmeti bili pohranjeni na posebno vlažnom mjestu, stoga su plastični spremnici za skladištenje ili termoskupljajuće kese bolji od držanja kaputa i odjeće za hladno vrijeme u kartonskim kutijama izvan sezone.
Izloženost ovim alergenima može aktivirati simptome uključujući kihanje, curenje iz nosa i suzne, nadražene oči kod ljudi koji imaju temeljne alergije ili osjetljivost. Oni takođe potencijalno mogu pogoršati simptome astme i pogoršati temeljni ekcem.
Šta se događa ako kaput nosite vani i ne perete ga često
Ta čista, svježe izvađena odjeća sada odlazi u kancelariju, trgovinu, planinarske avanture i još mnogo toga. Iako će neizbježno doći u kontakt s virusnim česticama, na primjer, mikroorganizmima koji uzrokuju viruse hepatitisa A i B, stafilokoke, salmonelu hadar i salmonelu tifimurium, polen ostaje manji problem zbog hladne klime.
– Vaša odjeća može biti kontaminirana crijevnim patogenima, virusima ili bakterijama, koji mogu uzrokovati razne crijevne bolesti – pojasnio je Russo
– Moraju ući u vaš crijevni trakt. Moraju prijeći s odjeće na vaše ruke, a zatim vam ruke trebaju dotaći usta. Ili, ako se radi o respiratornom patogenu, mora doći do vaših ruku do očiju i usta – objasnio je, prenosi Una.
Koliko često prati odjeću ako je stalno nosimo
Samo zato što je rizik da se razbolite od bakterija ili virusnih čestica koje se nalaze na vašim kaputima, rukavicama i šalovima nizak, ne znači da oni nikada ne bi trebali otići u praonicu.
Jusuf savjetuje pranje odjeće i dodataka za hladno vrijeme tri do pet puta u sezoni, a češće za predmete kao što su rukavice koje često dolaze u kontakt s dugmadima lifta, vratima i stubovima podzemne željeznice.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu