Šolaja podsjeća da je sličnu inicijativu u vidu rezolucije prije nekoliko godina podnijela Velika Britanija u Savjetu bezbjednosti UN, ali je ruski veto to spriječio.
– Nametanje zakona bi u političkom smislu bilo kontraproduktivno, jer visoki predstavnik odavno ne predstavlja neku značajnu i važnu figuru u političkom životu BiH – rekao je Šolaja za “Sputnjik”.
Podsjećajući da je svaki zakon koji je do sada nametao visoki predstavnik kasnije usvajala Parlamentarna skupština BiH, Šolaja ukazuje da se sada može dogoditi da Incko nametne zakon koji neće biti potvrđen u parlamentu BiH.
– To bi, vjerovatno, izazvalo dosta političkih optužbi protiv Republike Srpske, ali sve dok se taj zakon ne usvoji u institucijama BiH, po ustavnoj proceduri, on ne može da bude zakon – kaže Šolaja.
On ističe da bi pitanje genocida u BiH trebalo ozbiljno razmotriti u istorijskom i političkom smislu.
– Nametanje zakona vodi nametanju krivice na srpski narod, čime bi se prekrilo sve što se događalo u ranijim istorijskim periodima. Na taj način, samo bi Srbi poneli istorijsku krivicu – zaključuje Šolaja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu