Ljekari naglašavaju da, iako je od početka pandemije prošlo više od godinu i po, i danas postoji dosta nepoznanica u vezi sa kovidom. Ono što se zna jeste da je početak bolesti nespecifičan, pa svako misli da je u pitanju nešto drugo.
– Najprije se javljaju simptomi poput slabosti, malaksalosti, gubitka apetita, kašljucanja, curenja nosa. Ako dođe do promjene čula okusa i mirisa, te pojave visoke temperature, to je već signal da bi moglo da se radi o koroni. Pošto je riječ o bolesti koja najčešće pogađa pluća, i gušenje je takođe znak da je možda u pitanju ovaj virus – objašnjava za Srpskainfo dr Milka Jandrić, šef Odjeljenja intenzivne medicine za zaražene korona virusom u UKC RS.
Upozorava da, dok traje inkubacija, odnosno vrijeme kad je čovjek bolestan, a da to ne zna, on sve vrijeme hoda, radi, vodi djecu u vrtić, školu, druži se.
– Na taj način on je zarazio ko zna koliko ljudi. Vjeruje da su pomenuti simptomi posljedica umora, pada imuniteta, promjene vremena, prehlade, promaje. Tek kada se jave teži simptomi, poput visoke temperature i gušenja, ljudi se javljaju ljekaru. Međutim, oni su tada već bolesni pet do sedam dana – upozorava dr Jandrić.
Prema njenim riječima, čim neko ima temperaturu, kašalj, gušenje, sigurno se radi o upali pluća, što nikako ne treba ignorisati.
– Čim par dana imate ove simptome, riječ je o upali pluća, samo zavisi kolika je. Kad snimak pluća potvrdi upalu, ljekari iz ambulanti te ljude šalju u bolnicu, gdje se rade dodatni nalazi, nakon čega se odlučuje da li su za hospitalizaciju ili kućno liječenje. Za one koji budu zadržani na bolničkom liječenju, od momenta ulaska u bolnicu do dolaska na intenzivnu njegu otprilike prođe četiri-pet dana – kaže dr Jandrić.
Naglašava da se često dešava da su ljudi odmah po dolasku u bolnicu toliko loše da direktno dolaze u intenzivnu njegu.
– To je znak da su kući sigurno bili dugo bolesni i da je bolest poodmakla, pa iz prijemne ambulante završavaju u krevetu na intenzivnoj njezi, na nekom obliku mehaničke ventilacije. Jedan od razloga zašto se ljudi kasno javljaju ljekaru jeste strah. On nekada može da bude pokretač, ali u koroni mnoge koči da potraže stručnu pomoć. Ljude je strah od dijagnoze, boje se jer znaju da mogu da završe loše. Nadaju se da će im sutra biti bolje, tješe se da je i komšija imao slične simptome, pa je prošlo. Takođe, imamo situaciju da ljudima kažemo da su pozitivni i da imaju upalu pluća, ali oni i dalje ne vjeruju u koronu, ni da su bolesni – ističe dr Jandrić.
Dodaje da, kad je riječ o kovidu, niko ne može da predvidi u kojem će pravcu ova bolest ići.
– Možete biti sretan čovjek da imate samo blage simptome, ali i jako nesretan čovek, pa da završite sa teškim gušenjem, teškim popuštanjem organa i smrću. Neki od faktora rizika za takav ishod bolesti su gojaznost, druge pridružene bolesti, nejavljanje ljekaru na vrijeme. Kod kovida bitno je, generalno, zdravstveno stanje pacijenta. Šta god da date nekome ko ima loše srce ili pluća odranije, ako je nepokretan odranije, ako je stariji, može se desiti da ne pomogne – upozorava dr Jandrić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu