Brend ovog područja mogao bi da postane autohtona sorta bijeljinskog kupusa, a zaštita njegovog geografskog porijekla omogućila bi povrtarima isplativu proizvodnju i plasman na tržišta Evrope i svijeta.
Ovo su istakli eminentni stručnjaci na predavanju „Prednosti uzgajanja kupusa sa oznakom zdrave hrane i geografskog porekla“, koji je održan u Bijeljini.
Strategijom razvoja Grada Bijeljina proizvodnja zdrave hrane određena je kao jedan od strateških pravaca razvoja Semberije, ali u praksi nije mnogo toga urađeno na njenoj afirmaciji i podršci.
Futog
Organizator naučnog skupa, doc. dr Mirjana Orašanin, ocjenjuje da je ovo jedan od najvažnijih resursa Semberije. Ona je podsjetila da je u Semberiji još 1977. godine proizvedena nova sorta kupusa, specifična zbog velikog sadržaja celuloze i šećera, koju je potvrdila i Savezna komisija za priznavanje sorti u Beogradu, ali da su sve dosadašnje inicijative za zaštitu ovog povrća ostale mrtvo slovo na papiru.
– Iako je ukusniji, bijeljinski kupus zbog rentabilnosti vremenom je zamijenjen visokorodnim hibridima. Sade se uglavnom američke i holandske sorte koje su isplativije, jer daju veći prinos. Da ne mora biti tako primjer nam je Futog, koji je svoj kupus brendirao zaštitom geografskog porijekla svježeg i kiselog kupusa, te ga više od 50 povrtara izvozi na sve kontinente i u sve zemlje svijeta.
– Uz podršku možemo i mi da imamo kvalitet, količinu i kontinuitet. I ne samo kupus, naša regija ima proizvode na koje smo ponosni, poput majevičke šljivovice, majevičkog sira zarca i druge. Cilj je animirati i podržati što više proizvođača da se opredijele za proizvodnju zdrave hrane i da se na taj način poboljša ukupni privredni ambijent u Semberiji, ali i cijeloj Republici Srpskoj – naglašava doc. dr Orašanin.
Subvencije
I u klasteru „Semberijaorganic“ podržavaju inicijativu da se zaštiti geografsko porijeklo semberskog kupusa. Predsjednik ovog klastera prof. dr Budimir Stakić upozorava da nadležne republičke, ali i lokalne vlasti moraju definisati politiku proizvodnje zdrave hrane.
– To podrazumijeva davanje subvencija za nove zasade, odobravanje povoljnih agrarnih kredita, poreske olakšice, finansiranje laboratorija za izdavanje potrebnih sertifikata i standarda, ulaganje u infrastrukturu i edukaciju kadrova – pojašnjava on.
Prema njegovim riječima, to je i preduslov mogućnosti korišćenja sredstava iz evropskih fondova, IPA i IPA II, kao i sredstava iz programa COSME, namijenjenih finansiranju projekata u BiH.
– Neophodno je pružiti pomoć poljoprivrednim proizvođačima prilikom izrade projekata za apliciranje takvim fondovima – naglašava prof. dr Stakić.
On navodi da su cijene brendiranih proizvoda veće od 10 do 30 odsto, ali i da oni čuvaju nacionalni identitet, te da imaju veliku ulogu u turističkoj ponudi. Poređenja radi, navodi Italiju koja ima blizu 200 brendiranih proizvoda koji se prodaju na tržištima EU, ali i cijelog svijeta.
Šta je Srbija zaštitila
Istraživanje klastera „Semberijaorganic“ od prije dvije godine pokazalo je da se u Semberiji godišnje na oko 280 hektara proizvede oko 8.000 tona kupusa, ali da je autohtona sorta zastupljena na svega 20 odsto površina.
– Zaštita geografskog porijekla podrazumijeva definisanje geografskog regiona, a koji mora da zadovolji sljedeće kriterijume – fizički kriterijum (zemljište, klima, topografija, snabdjevenost), lokalnu praksu (uslovi uzgoja, sorte, vrste, način prerade), lokalnu istoriju i reputaciju proizvoda i lokaciju proizvođača – istakao je dr Dejan Bosančić iz Centra za ispitivanje namirnica Beograd.
On je prisutne poljoprivrednike upoznao s postupkom kontrole i sertifikacije poljoprivrednih proizvoda sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla.
– U Srbiji trenutno imamo šezdesetak brendova poput futoškog kupusa, valjevskih duvan čvaraka, homoljskog meda, sjeničkog ovčijeg sira, leskovačkog ajvara. Iako je put do zaštite proizvoda mukotrpan, zahtjevan, pa i skup, isplati se – zaključio je dr Bosančić.
Semberske poljoprivrednike zanimalo je kako pripremiti zemlju za proizvodnju zdrave hrane, gdje nabaviti sertifikovani sadni materijal, koliko dugo traje postupak sertifikacije, da li mogu računati na lokalne i republičke podsticaje u ovom procesu.
– Predavanje je bilo zanimljivo. Dobili smo odgovore na mnoga pitanja. Naravno da su proces bredniranja i zaštita geografskog porijekla nama sad, u vrijeme pandemije, kada se borimo za svako tržište, jako bitni. Teško smo konkurentni u odnosu na druge razvijene evropske zemlje, ali uz bolje podsticaje i ovakve procese možemo se izboriti kvalitetom – kaže jedan od uspješnijih semberskih proizvođača kupusa, Cvijetin Stajić iz Velike Obarske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu