Sudbine

Pet godina se NIJE KUPAO: Mladi ljekar je do detalja obrazložio čudnu odluku (FOTO, VIDEO)

Iako ga je javnost oštro osudila kada je izjavio da se nije kupao pet godina, uključujući i period pandemije korona virusa, tokom kojeg je higijena bila jedan od imperativa očuvanja zdravlja, ljekar Džejms Hemblin odlučio je da istraje u svojoj namjeri.

Pet godina se NIJE KUPAO: Mladi ljekar je do detalja obrazložio čudnu odluku (FOTO, VIDEO)
FOTO: JAMESHAMBLIN / INSTAGRAM/SCREENSHOT

Kada kažem ljudima da pet godina nisam koristio sapun, niti se tuširao, obično se zgroze. Naravno, sve to se dešavalo usred pandemije pa su kritike sa kojima sam se suočavao bile još gore. Naravno da sam i prije pandemije, u toku nje, kao i sada, redovno prao ruke. Na kraju krajeva, ja sam ljekar na Jejlovoj školi javnog zdravlja, van pameti bi bilo da ne perem ruke – kaže ovaj 37-godišnjak.

On je, naime, za potrebe posljednje knjige koju je objavio, eksperimentisao na sebi i kako je zaključio već poslije nekoliko dana – moderna higijena i njega kože – donose nam više štete nego koristi.

Ali, da bismo razumjeli istraživanje, potrebno je da se vratimo na početak, smatra Hemblin.

Higijenski rituali su stari koliko i civilizacija. Dok su muslimani i hindusi smišljali različite rituale pranja i čišćenja, evropski hrišćani su mislili da kupanje povećava šanse za razvoj bolesti, zahvaljujući “teoriji mijazma” (“loš, zagađen vazduh” za koji se smatralo da je uzorčnik širenja mikroba, zahvaljujući kojima su se nekada širile kuga, kolera…). Vijekovima su ljudi smatrali da “redovno” mijenjanje lanene košulje zapravo daje čistoću, a ne sapun i voda. Mnogi hrišćani tokom ove ere su se kupali samo jednom u životu – na krštenju, prenosi “Big Tink”.

Tragom te vijesti, krenuo je i Džejms, koji ističe da su nas trenutni higijenski rituali i trendovi unazadili. Ono što je prvo izračunao bilo je da, ako provedete pola sata na tuširanje dnevno, u zbiru iznosi više od dvije potrošene godine tokom životnog vijeka.

“Opsesija sapunom izaziva alergije”

Pored utvrđene činjenice da su grinje glavni stanovnici na našoj koži lica, jedan od zaključaka do kojih je došao u svojoj knjizi odnosi se na povezanost između sapuna i alergija.

U cilju da zaštitimo svoju djecu od bakterija, mogli bismo kod njih da razvijemo doživotne alergije. Naša koža je prva linija odbrane od bolesti i zna kako da se zaštiti, u stvari organizmi i bakterije koje žive na našoj koži obavljaju taj važan posao, pa što je više peremo, postajemo podložniji “stranim osvajačima”, smatra doktor.

Osim toga, alergije na orašaste plodove su samo jedna od posljedica prekomerne higijene. Alergijski rinitis, astma i ekcem mogu da budu djelimično uzrokovani prekomjernom upotrebom antibakterijskih sapuna.

Pročitajte još

– Kako sam sapune koristio sve manje i manje, manje su mi i trebali. Koža mi je postala manje masna, ekcem je počeo da se povlači. Istina je, ne mirišem na lavandu, ali takođe sam se riješio i onog smrada luka koji sam imao na početku ispod pazuha, kada sam tek prestao da koristim dezodorans. Sada mirišem kao ljudsko biće. Današnji ljudi smatraju da svako ko ne miriše na parfem nije čist. To prosto nije istina – kaže on.

“Životinje smrde. Ti si životinja”

Smatramo da nam je miris tijela dat, ali to je zapravo izum, smatra Hemblin. Njega su osmislile marketinške kampanje kompanija kako bi prodale svoje proizvode, a mi nastavljamo da žrtvujemo svoje zdravlje u ime brendiranja.

Na primjer, naša stopala dobijaju neprijatan miris zbog Bacillus subtilisa, moćne bakterije koja ima antifugalna svojstva, te umesto da evoluiramo u skladu sa mikrobima koji nam donose zaštitu, a sasvim slučajno izazivaju i miris koji smo odredili kao neprijatan, mi smo nastojali da ga uništimo. Prvo smo izumjeli cipele, potom sapune, kupke, kreme, maske i tretmane za stopala.

– Kako smo postajali sve mirišljaviji, sve je više slučajeva akni, ekcema, psorijaze i sličnih autoimunih bolesti. A najgore od svega je to što se fokusiramo samo na otklanjanje mirisa – sva istraživanja pokazuju da, iako se peremo više nego ikad, ruke i dalje ne peremo kako treba, a to je najbitnije – poručuje Hemblin.

I iako mnogi igrači u industriji zdravlja i neke kože vjerovatno imaju dobre namjere, mnogo proizvoda koji se nalaze na tržištu su nepotrebni, čak i štetni.

“Industrija njege kože je skoro potpuno neregulisana”

Za potrebe svoje knjige Hemblin je isprobao još jedan projekat – pokrenuo je liniju za njegu kože, kupio je sirove sastojke kao što su ulje jojobe, kolagen i ši puter, pomiješao ih u svojoj kuhinji, spakaovao u tegle i nalijepio etikete. Nekoliko krema od 30 grama u koje je uložio 150 dolara pokušao je da proda za 200 po komadu. Ono što je još nevjerovatno, Hamblin nije morao svoj projekat da prijavi Upravi za hranu i lijekove, niti da zabilježi njegove efekte i priloži dokaze o bezbjednosti.

Jednostavno, svoju kozmetiku za negu kože je stavio na internet i učinio je dostupnom svijetu.

Osim toga, jedan od sastojaka na koji se osvrnuo, kolagen, ne čini ništa vašoj koži jer ga enzimi u digestivnom traktu razlažu. Istovremeno, mnoge kompanije tvrde da daje blistavu kožu.

U nekom od ranijih intervjua, podijelio je iskustvo prijateljice koja nije dugo uspjevala da se izbori sa aknama.

– Znate li šta joj je jedino pomoglo? Kada je izbacila sve iz upotrebe – probala je i antibiotike i kontraceptivne pilule, i još mnogo opasnih tretmana koji imaj ozbiljne moguće posljedice. Tek kada je prestala da uzima bilo šta, nakon par mjeseci kada joj je koža bila previše masna, stvar se potpuno smirila – kaže Džejms, dodajući i da smatra da je potpuno pogrešan pristup prepisivanje antibiotika ljudima sa aknama.

Stoprocentna dezinfekcija

U svom istraživanju Džejms je posvetio pažnju i sredstvima za čišćenje kuće, čiji proizvođači tvrde da dezinfkuju površine. Konkretno vlažne maramice za dezinfekciju nemaju nikakvog smisla, jer se površina prebrisana njima osuši vrlo brzo, a sredstvu kojem je natopljeno je potrebno više od 10 minuta da bi djelovalo.

Zato predlaže redovno brisanje radne površine sapunom i vodom, jer smatra da redovno ubijanje klica nije najzdravija praksa, budući da slično antibioticima, prekomerna upotreba čini proizvode neefikasnim, a one koji ih koriste imunim na njihove sastojke, piše Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije