Ovaj put publika će imati priliku da vidi i neke od radova iz najranijeg stvaralačkog opusa ovog umjetnika. Bilo da je u pitanju olovka, grafika ili tuš, svi Dragaševi crteži nose prepoznatljivu liniju i energiju izvajanog Erosa, kao sile koja na okupu drži i vezuje čitav univerzum.
– Ostavivši legate Muzeju savremene umjetnosti, Banjalučkoj eparhiji i Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, darovao je svome gradu sve na čemu je za života radio. Narodna biblioteka kao legatar mora na neki način da se oduži svom zavještaocu i zbog toga smo organizovali izložbu povodom 15 godina od njegove smrti. U toj podjeli legata dobili smo knjige. U pitanju je 320 naslova iz oblasti religije, umjetnosti i erotike. To je jedna mala zbirka, ali prilično zaokružena i interesantna. Svoje slikarske radove i crteže, Dragaš je ostavio Muzeju savremene umjetnosti, a Banjalučka eparhija dobila je radove koji su nastali u slikarskoj koloniji “Kupa na Vrbasu” – rekla je Vanja Šmulja viši dokumentarista, koja je zajedno sa akademskim slikarem Renatom Rakićem priredila ovu izložbu.
U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS obeležavaju sve bitne jubileje iz Dragaševog života, a ovo je treći po redu događaj te vrste.
– Uradili smo monografiju o njegovom djelu i zaostavštini, gdje je predstavljena sva njegova zaostavština koja je predata svim ovim ustanovama. Tu su obrađene i knjige koje su nam dostavljene. Ono što je bitno sa tačke gledišta bibliotečke struke je to da je posebna pažnja posvećena napomenama na marginalije, na zapise na knjigama. Sve ono na čemu je Dragaš ostavio svoj lični pečat – objasnila je Vanja Šmulja.
U ovoj izložbi predstavljeni su njegovi crteži, ali i djela iz njegovog najranijeg stvaralačkog opusa.
– Tu su njegovi radovi i sa fakulteta i srednje škole. Većina tih radova nema naznačenu godinu nastanka, kao i uopšte većina umjetničkih radova. Najraniji označen datira iz 1984. godine. Tehnike u kojima su urađeni ovi radovi su olovka, tuš, tuš u boji kojeg ovaj put ima nešto više, te čak i nešto tempere. Ova izložba kad se uđe i pogleda djeluje onako šarenije i ne baš tipično kako smo navikli na Dragaša – naglasila je ona.
Dio postavke je i kamena skulptura Davida Štrpca. Ovaj eksponat, koji se i tematski i vrstom izdvaja od ostatka izložbe, našao je svoje mjesto ispred Sobe sećanja na Petra Kočića.
– Njegov David Štrbac koji je rađen u bronzi za Kočićevu kuću na Zmijanju u Stričićima, dan nakon predstavljanja je nestao i nije više pronađen. Skulptura koja je izložena u biblioteci nastala je prije nje i mnogo je značajna jer je dio stvaralačkog procesa tog pravog Davida Štrbca kojem se izgubio svaki trag – rekla je Šmulja.
S obzirom da je pandemija još uvijek u toku zvanično otvaranje izložbe nije planirano, Biblioteka je otvorena puno radno vrijeme i svako ko je zainteresovan može prošetati i pogledati postavku. Postavka u centralnom holu NUBRS traje do 31. maja 2021.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu