Magazin

Obratite pažnju na tave i šerpe: Evo kakav se užas desi poslije TRI MINUTA ZAGRIJAVANJA

Hemikalije koje se koriste u proizvodnji savremenog posuđa su izuzetno štetne, što je i dokazano.

Obratite pažnju na tave i šerpe: Evo kakav se užas desi poslije TRI MINUTA ZAGRIJAVANJA
FOTO: GOCA TRŽAN/YOUTUBE/SCREENSHOT

O ovoj temi je za Magazin na prvom RTS govorila Jelena Milić, naučna saradnica Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju. Ona je objasnila da se nekada koristio teflon na bazi hemikalije sa oznakom PFOA, koja je kasnije zabranjena.

– Štetnost neljepljivih premaza, poput teflona je dokazana, pogotovo kad se zagrijava na visokim temperaturama duže od tri minuta. Efekat koji proizvodi naziva se teflonska ili polimerna groznica – objašnjava Jelena Milić, upozoravajući da teflon treba izbjegavati, kao i da se obavezno izbaci iz upotrebe ukoliko je oštećeno.

Sve veći broj domaćica, pa i profesionalnih kuvara, koristi silikonske kalupe i pribor. Jelena Milić naglašava da silikon nije opasan ako se proizvodi odgovorno, a to znači da mora da se temperira u toku proizvodnje kako bi se oslobodile sve toksične materije, prije dodira sa hranom.

Zato bi, za svaki slučaj, prije prve upotrebe, trebalo grijati silikonske posude na 200 stepeni, četiri sata, otvoriti prozor da se dobro provjetrava i nakon toga se mogu bezbjedno koristiti.

Pročitajte još

U posljednje vreme popularno je i keramičko posuđe. Ako je prava keramika onda to spada u bezbjednije alternative, poput staklenog, odnosno vatrostalnog, livenog, tučanog posuđa ili posuđa od inoksa. Ona upozorava i na sve češću upotrebu mikrotalasne rerne.

– U nju ide keramičko ili stakleno posuđe. Plastika se ne smije stavljati jer se ona ne ponaša dobro kad se zagrijava, niti kada se u nju stavlja vruća, masna ili kisela hrana – napominje Milićeva.

Preporuka je da se koristi aplikacija Scan For Chem. Pomoću nje može da se pošalje zahtjev proizvođaču, distributeru ili uvozniku sa pitanjem da li proizvod sadrži potencijalno opasne supstance. Zakonska je obaveza da se na njega odgovori.

– Kontrola posuđa na našem tržištu, kako uvoznog, tako i domaćeg, regulisana je Zakonom o predmetima opšte upotrebe. Predviđen je godišnji nadzor i on se obavlja, ali je pod znakom pitanja da li je taj monitoring dovoljan da pokrije cijelo tržište – zaključuje Jelena Milić, piše Žena Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije