Naučnici su izdvojili takvu grupu ćelija i tvrde da se virus nakon što zarazi njih, širi po tijelu i na druge ljude. Dokazali su da ćelije pljuvačnih žlijezda, jezika i krajnika imaju najviše RNK povezane sa proteinima potrebnim koroni da inficira ćelije.
Tokom istraživanja naučnici su analizirali pljuvačku pacijenata sa kovidom-19 i otkrili su sljedeće: što su više virusa u njoj pronašli, postojala je veća vjerovatnoća da pacijent izgubi čulo ukusa i mirisa (bio je to jedan od simtpoma), iako je pljuvačka nekoliko asimptomatskih ljudi, takođe, sadržala zaražene ćelije.
Pored toga, obavljena je i analiza pljuvački preminulih od korone, tokom koje je utvrđeno da u pomenutim ćelijama u ustima ima više inficiranih ćelija nego u ostalim.
– Naša studija pokazala je da su usta put infekcije, ali i inkubator SARS-COV-2 koji uzrokuje kovid-19 – rekao je za livescience.com dr Kevin Bird iz Američke asocijacije zubara.
Teoretski, infekcija koronom može da izazove promjene u proizvodnji ili kvalitetu pljuvačke, doprinoseći gubitku čula ukusa, rekao je dr Bird.
Infekcija u ustima mogla bi da riješi misteriju gubitka čula ukusa i mirisa usljed zaraze koronom
Naredna istraživanja mogla bi da otkriju kako infekcija u ustima utiče na tok bolesti kod pacijenata sa kovidom-19 i kako se zatim širi zaraza među ljudima.
– Prisustvo virusa u pljuvačnim žlijezdama, mislim da je to novina. To je ono što je meni kao kliničaru zanimljivo – rekao je dr Alesandro Vila sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku.
Studijom je obuhvaćeno samo nekoliko desetina ljudi, pa bi bilo zanimljivo i važno, sprovesti veće istraživanje, dodao je dr Vila.
Urađeno istraživanje olakšaće nove studije o oralnoj infekciji i izuzetno je značajno jer je ponudilo atlas najizloženijih ćelija koroni. Analizirano je 50 ćelija u ustima, a rezultati su, kao to je rečeno, provjereni na osobama zaraženih koronom i obudkcijom preminulih.
Ostaju brojna pitanja. Prvo je: studija nije pokazala koliki dio virusa u pljuvački zaista dolazi od zaraženih ćelija usta, a koliko sa nekog drugog mjesta, poput nosa ili pluća, napomenuo je dr Bird, prenosi Blic žena.
– Međutim, otkrili smo da ove potcijenjene, ali široko rasprostranjene pljuvačne žlijezde – takozvane male žlijezde – mogu da stvore svoj virus nakon infekcije – rekao je on.
Potvrđeno je to utvrđivanjem nivoa RNK pomoću PCR testa, i tehnike zvane hibridizacija in situ koja, takođe, otkriva genetski materijal.
– Pretpostavljam da je ovo primarni izvor virusa u pljuvački – dodao je dr Bird. Pored toga, ne zna se još kako se tačno menja funkcija pljuvačnih žlijezda, nakon zaraze koronom.
Virus pronađen i u pljuvački asimptomatskih slučajeva
– Ako je proizvodnja pljuvačke na neki način ugrožena, moglo bi se pretpostaviti da bi to moglo da izazove promjene ukusa ili gubitak čuka ukusa. Ipak, to je hipoteza – prokomentarisala je dr Vila.
Pljuvačka inače prenosi molekule u receptore za ukus na jeziku.
Oralna infekcija koronom može da izazove i druge simptome: suvoću usana i mehuriće u tkivima sluznice.
Bolje razumijevanje kako virus inficira ćelije usta na molekularnom nivou moglo bi da pomogne liječenje osoba sa pomenutim simtpomima.
Važno pitanje koje treba riješiti tiče se asimptomatskih slučajeva u čijim pljuvačkama je pronađen virus – 14 dana nakon pozitivnog testa (učesnici istraživanja su u međuvremenu dobili negativan test brisom). Ne zna se zasada koliko je taj virus održiv odnosno zarazan po druge.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu