Studija Tomasa Sobotke, demografa Akademije nauka Austrije, pokazuje da ni u jednoj zemlji svijeta, koja je obuhvaćena istraživanjem 15 članica EU, Švajcarska, SAD, Rusija, Južna Koreja, Tajvan, Norveška i Ukrajina – devet mjeseci poslije početka pandemije nije došlo do povećanja nataliteta.
Štaviše, vidljiv je i jasan pad nataliteta, koji u Španiji, na primjer, iznosi 20 odsto.
Najveći pad nataliteta zabilježen je u državama u kojima je prvi talas pandemije izazvao visoke stope infekcije i smrtnih slučajeva, kao što su Španija i Italija.
U Italiji je natalitet opao za osam odsto.
Upadljiva je i situacija u Mađarskoj, gdje je došlo do rasta broja rođenja djece do devetog mjeseca poslije početka pandemije, a u novembru je broj stagnirao, da bi u decembru pao za osam odsto, a u januaru za 10 odsto.
U Austriji je natalitet opao za 5,5 odsto, što odgovara prosječnom trendu svih analiziranih država.
U Danskoj, Finskoj i Norveškoj natalitet je ostao stabilan.
Sobotka ocjenjuje da se uzrok pada nataliteta treba tražiti i u ekonomskim, ali i zdravstvenim razlozima, jer žene strahuju da ostanu u drugom stanju u vrijeme pandemije.
Sobotka smatra da će pandemija kovid-19 imati posljedice i pošto bude prošla.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu