Namera Evropske unije je da se zaduživanjem iščupa iz krize, što će vjerovatno potrajati i iduće godine.
Nemački Bundestag je u četvrtak, 15. aprila, izglasao rebalans budžeta za ovu godinu i time omogućio rekordno zaduživanje od 240 milijardi evra. Time će javni dug zemlje porasti na 2,2 biliona evra, i to je rekord. Njemački dug danas iznosi 80 odsto brito domaćeg proizvoda (BDP), konstatuje radio Dojče vele (DW).
I druge članice EU su zbog krize prisiljene da žive na kredit. Dugovi se gomilaju od Finske do Grčke. Evrostat je objavio da će ukupna zaduženja u državnim budžetima evrozone iznositi skoro sto odsto BPD-a.
Ali, šta je sa Paktom o stabilnosti i rastu evrozone kojim je propisano da javni dug članica ne smije da pređe 60 odsto, a budžetski deficit tri odsto? Ta odredba Pakta je privremeno, do kraja godine, stavljena van snage. Tako će vjerovatno biti i iduće godine, saznaje se iz krugova bliskih evropskom komesaru za monetarnu politiku Paolu Ðentiloniju.
Dakle, protiv krize će se i dalje boriti ogromnim zaduženjima, ali koliko dugo to može da traje, postavlja pitanje DW.
Koliko god bude potrebno, kaže za njemački radio Guntram Volf, šef trusta mozgova Brugel u Briselu.
– Kako procjenjujem, pravila o ograničenju duga neće važiti ni sljedeće godine. To ima smisla dok se nalazimo u vanrednoj situaciji što se tiče privrednog rasta – objašnjava on.
Volf smatra da su zaduženja manje problematična nego što je to bio slučaj u finansijskoj krizi prije desetak godina. Jer, danas su kamatne stope na državne obveznice vrlo niske. Volf ne vjeruje da će doći do rasta kamata sve dok centralne banke poput Evropske centralne banke (ECB), vode agresivnu monetarnu politiku, odnosno štampaju novac i preplavljuju tržište.
Na pitanje ko će na kraju platiti ceh, Volf odgovara: “Kod visokih zaduženja je uvijek odlučujuća stopa privrednog rasta. Ako se postigne veliki rast, onda će se problem zaduženja rješiti sam od sebe. Politika državne štednje kod velikih zaduženja pomaže tek u maloj mjeri“.
To mišljenje djeli i Markus Ferber, njemački evroposlanik, stručnjak za finansije Demohrišćana.
– Trenutno nismo zabrinuti za stabilnost evra – kaže on za DW. Ipak, Ferber misli da bi iduće godine trebalo da se vrate ograničenja o zaduživanju u evrozoni. U suprotnom, vjeruje da preti opasnost da će pojedine članice nastaviti da rješavaju probleme novim zaduženjima umjesto reformama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu