Lijepa vijest iz sjedišta UNESCO u Parizu zasigurno je najviše obradovala Jugoslava Brujića, profesora Šumarskog fakulteta u Banjaluci, koji je pripremio aplikaciju, te inženjerku Rosu Rakitu, koja mu je, sa svojim timom, pružala podršku sa terena, iz srca Janjske prašume.
– Baš smo se naradili i baš sam bio uporan da sve to istjeram do kraja – kaže profesor Brujić za Srpskainfo.
Rad na ovom projektu počeo je još 2017. godine, a da bi sve bilo po standardima Međunarodne unije za očuvanje prirode IUCN, valjalo je uložiti sate i sate rada na terenu, na sastancima, na popunjavanju gomile obrazaca.
– Velika je borba bila. Sve što u prijavnim obrascima navedeš mora biti potkrijepljeno dokazima, uklopljeno u zadatu formu i, naravno, prevedeno na engleski – kaže Brujić.
Dodaje da mu je uvrštavanje prašume Janj na listu svjetske baštine u profesionalnom smislu možda i životno djelo.
– Ali, od početka sam vjerovao da ćemo uspjeti, a kada sam predstavnike IUCN “odvukao” u prašumu bio sam siguran da će biti oduševljeni onim što vide i da će sve biti u najboljem redu – kaže Jugoslav Brujić.
Prašuma Јanj je strogi prirodni rezervat, površine 295 hektara, u kojem je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.
Kako u stvarnosti izgleda ova prašuma, izrasla na prirodan način i bez uticaja ljudi, najbolje zna Rosa Rakita, inženjerka šumarstva, rođena i odrasla u obližnjem selu Babići kod Šipova.
Ona je šefica radne jedinice za brigu o prašumi Janj, u sklopu Šumskog gazdinstva “Gorica” Šipovo, odnosno “Šuma RS”.
Sa još petoro saradnika ona već šest godina svakodnevno vodi brigu o ovom biseru prirode. Objašnjava da je prašuma Janj bila zaštićena i u doba Jugoslavije, od 1954. godine, ali da se sada, da bi se ispunili standardi IUCN, čitav proces zaštite morao ponovo provesti.
I inženjerka Rosa Rakita je, kao i profesor Brujić, bila ubijeđena u uspjeh njihov misije.
– Znala sam s čim raspolažemo, a znala sam i da smo pošteno i stručno uradili posao. Naša su se očekivanja ispunila – kaže Rakita za Srpskainfo.
Prašuma Janj se tako našla na UNESCO listi prirodne i kulturne baštine od planetarnog značaja, na kojoj su i srednjevjekovni stećci, te čuvene građevine, koje su proslavile BiH: Stari most u Mostaru i most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu.
Prašuma Janj je jedini lokalitet u BiH koji je uvršten na UNESCO listu prirodne baštine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu