Biznis

Profit manji 45 odsto, krediti usporeni: Uticaj pandemije na bankarski sektor

Banke u Srpskoj ostvarile su znatno lošiji finansijski rezultat nego u godini prije, a jedna od ukupno njih osam poslovala je sa gubitkom od osam miliona KM.

Profit manji 45 odsto, krediti usporeni: Uticaj pandemije na bankarski sektor
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Međutim, bankari poručuju da nema razloga za zabrinutost.

– Rezultat je dobar ako imamo u vidu okolnosti u kojima smo poslovali. Nema razloga za brigu; bankarski sektor je, uprkos lošijem rezultatu, stabilan, likvidan i u svakom trenutku može da odgovori potrebama komitenata – ocenjuje za Srpskainfo Radovan Bajić, direktor NLB banke Banjaluka.

Očekivani rezultat

Kaže da se na rezultat bankarskog sektora prelilo ono što se dešavalo s privredom u smislu epidemioloških mjera zbog novog virusa korona. Osim toga, kako kaže, finansijski rezultat banaka zavisi i od odluka regulatora o rezervisanju sredstava.

– Podsjećam da je prošle godine bio smanjen broj radnih dana, smanjena je generalno privredna aktivnost, pa i aktivnost stanovništva u smislu neizvjesnosti i iščekivanja boljih vremena. Tako je i rezultat banaka očekivan – objašnjava Bajić i dodaje da u bankarskom sektoru nije bilo većih poremećaja.

FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Radovan Bajić

Naglašava činjenicu da kreditna aktivnost banaka stagnira i da su određeni krediti smanjeni, prije svega nenamjenski za građane.

– I to je sasvim logično. Imali smo zatvaranje cijelih  država, da ne govorim o određenim delatnostima koje po nekoliko meseci nisu bile u funkciji. Sve se to odrazilo na njihove zaposlene, koji manje troše i investiraju, čak i iako primaju redovno platu – navodi Bajić.

Likvidnost

Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, potvrđuje da su sve banke u BiH ostale samoodržive, dovoljno kapitalizovane i likvidne.

Pročitajte još

Kaže da krediti stanovništva, kao generator rasta dinamike kredita, bilježe negativne stope rasta. Naime, nenamjenski krediti za stanovništvo nastavljaju da padaju, a od početka 2020. su smanjeni za oko 212 miliona KM. Hipotekarni krediti bilježe rast.

– Depoziti bilježe rast od skoro pet odsto, što ukazuje na povjerenje u bankarski sistem, a s druge strane je nesigurnost i strah ljudi za budućnost usljed čega je povećana sklonost ka štednji – ocjenjuje Kutle.

Po njegovom mišljenju, uticaj pandemije prošle godine najviše se vidi kod profitabilnosti bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini, koja je pala za skoro 40 odsto.

FOTO: UBBIH
FOTO: UBBIH
Berislav Kutle

– Svi smo svjesni kako će jedan dio pravnih subjekata trajno ostati bez prihoda, jasno, i dio zaposlenih bez svojih primanja, što će onda mijenjati profitabilnost banaka u narednim godinama – zaključuje Kutle.

Zaustavljene investicije

U Agenciji za bankarstvo RS za Srpskainfo kažu da su opšti pokazatelji stanja i poslovanja bankarskog sektora za 2020. godinu, izuzev pokazatelja profitabilnosti, zabilježili pozitivan trend. Ukupna aktiva bankarskog sektora Republike Srpske zabilježila je rast za tri odsto. Regulatorni kapital je takođe porastao za četiri odsto, stopa regulatornog kapitala je povećana za jedan procentni poen i veća je za  6,3 procentnih poena od zakonom propisane minimalne stope.

Ukupni krediti jesu rasli jedan odsto, ali je, kako kažu, evidentno usporavanje kreditnih aktivnosti.

– Razlozi su vezani za pandemiju korona virusa i u određenoj mjeri zaustavljanje investicionog ciklusa – navode u Agenciji.

Ukupni depoziti, kao najznačajniji izvor finansiranja banaka, rasli su dva odsto i dostigli su 6,5 milijardi КM, a najveći rast ostvaren je upravo kod građana, i to za četiri odsto.  

Gubitak

U 2020. godini bankarski sektor Republike Srpske je, kako kažu, ostvario neto dobit od 52,8 miliona КM, od čega je sedam banaka ostvarilo neto dobit od 60,8 miliona KM, a jedna banka je iskazala gubitak od osam miliona КM. Poredeći s prethodnom godinom, neto dobit manja je za 43,8 miliona КM ili za 45 odsto.

– Smanjenje dobiti kod pojedinih banaka i iskazivanje gubitka kod jedne banke je u najvećoj mjeri posljedica povećanja rashoda po osnovu očekivanih kreditnih gubitaka, koji su za 36,5 miliona ili 114 odsto veći u odnosu na prethodnu godinu, te ostalih operativnih rashoda koji su veći za 24 odsto – tvrde u Agenciji.

Prikazana povećanja rashoda po tim stavkama su, kako kažu, direktna posljedica pandemije i njenog negativnog uticaja na kreditna potraživanja banaka.

Petina kredita zamrznuta

U Agenciji za bankarstvo RS kažu da su već od marta 2020. djelovali proaktivno tako što su donesene mjere koje su omogućile kako građanima, tako i privrednim subjektima, mogućnost odgode obaveza, koristeći instrumente moratorijuma i grejs perioda, a da ne bude ugrožena likvidnost bankarskog sektora.

Agencija je u nekoliko navrata produžavala trajanje ovih mjera, posljednji put u martu ove godine, kojom je omogućeno produženje rokova za podnošenje zahtjeva za odobrenje posebnih mjera klijentima banaka i mikrokreditnih organizacija čiji su prihodi, odnosno izvori za otplatu i dalje smanjeni kao posljedica uticaja pandemije, a čime je otežano, onemogućeno ili će biti onemogućeno njihovo izmirivanje obaveza prema bankama i mikrokreditnim organizacijama.

U 2020. godini privremenim mjerama obuhvaćeno je 20,9 odsto bruto kredita.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije