Kolumne

Prokleta Jerina

Prokleta Jerina je mitska ličnost iz srpskih narodnih pjesama i predanja. Istoričari pokušavaju da razotkriju da li je ona stvorena prema stvarnoj ličnosti, despotici Irini Kantakuzin, supruzi Đurađa Brankovića, ili je u pitanju stariji mit.

Vladimir Đurić Đura
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Postoji mit o Prokletoj Jerini koja je gradila tvrđavu Maglić, koja je sagrađena prije nego što se istorijska Irina rodila. Čak tri narodne pjesme iz Erlangenskih rukopisa pjevaju o Prokletoj Jerini. U pjesmi „Despotica Jerina i Damjan Šainović“ pjeva se o nevjernoj supruzi.

Irina ili Jerina je u srpskom narodu ocrnjena kao zla ličnost, baš kao i otac njenog supruga, Vuk Branković. Istoriografija pamti Jerinu Branković kao veoma opasnu i beskrupuloznu vladarku, koja je nemilice trošila svoj narod za izgradnju velikih tvrđava sa obje strane Drine.

Veliki broj Srba seljaka, kao i nadničara Grka, učestvovao je u izgradnji Smederevske tvrđave početkom XV vijeka. Specijalno utvrđenje u samoj tvrđavi nosilo je naziv Jerinin grad. Na vrhu tog zdanja bile su njene odaje i specijalno izgrađen bazen.

Narod je mrzio istorijsku Jerinu i zbog činjenice da je svoju kćerku Maru udala za sultana, kako bi napravila primirje s Turcima. Dvoje njenih sinova bilo je oslijepljeno, a najmlađi Lazar je, po mnogim vjerovanjima, otrovao kada se povukla u manastir na Rudniku.

S druge strane Drine, u Bosni, mitovi o Prokletoj Jerini se nekada ne podudaraju sa istorijskom Irinom Kantakuzin. Tamošnja prokleta Jerina je prava ljepotica i žderačica muškaraca. Ona je znala da svake noći u svoje odaje dovede lijepog snažnog najamnika, graditelja, da ga seksualno iskoristi i već sutradan ubije, tako što bi to naložila svojoj gardi.

Tvrđavu u Zvorniku, kao i one u Đurđevcu, te Hodidjedu kod Sarajeva, gradila je upravo ta raskalašna i nemoralna Jerina. Pored tvrđave u Zvorniku još i danas postoje putevi koji su nazvani putevima strasti i kamena, u znak sjećanja na Prokletu Jerinu. Jerina je gradeći grad u Zvorniku naredila da se kamen za gradnju dovlači iz majdana kod sela Vilćevića u brdu Rudnik, koji se nalazi 12 kilometara dalje. Tražila je da narod dodaje kamenje iz ruke u ruku, i to zagrijan kako bi se brže prenosio.

Zvornička tvrđava imala je takozvanu Veliku kulu, odakle je Jerina bacala svoje ljubavnike poslije noći provedenih s njima. Čak je po jednoj priči otrovala svoju sestru, koja je željela da sagradi svoj grad u blizini Zvornika, na mjestu gdje je danas hidrocentrala.

Prokleta Jerina je definitivno jedna od najomraženijih ličnosti naše srednjevjekovne istorije, mitski negativac koji zaslužuje da se po njoj uradi dobra TV serija. Kako bi otkrili pravo značenje stihova narodne pjesme „Zlo činjela Đurova Jerina, zlo činjela, grđe dočekala“.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu