Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od januara do kraja oktobra ove godine u Srpskoj je proizvedena 29.351 tona mlijeka za piće, dok je u istom periodu lani proizvedeno 40.477 tona. Statističari su izračunali da je u navedenom periodu došlo do skromnog rasta proizvodnje maslaca i sira, tako da su domaće mljekare u ovoj godini proizvele 207 tona maslaca, a u istom periodu prošle 199 tona. Osim toga, proizvedene su i 3.284 tone kravljeg sira, a u istom periodu lani 3.137 tona.
Uprkos ovom blagom rastu proizvodnje fermentisanih proizvoda, u proizvodnji, ali i plasmanu i dalje je najviše mlijeka, što potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je od januara do kraja oktobra ove godine u inostranstvo otišlo 66,72 miliona kilograma mlijeka, pavlake, surutke, maslaca i sireva vrijednih skoro 77,5 miliona maraka.
U izvozu su dominirali mlijeko i pavlaka. S druge strane, u istom periodu BiH je uvezla skoro 44 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednosti oko 140 miliona. U uvozu dominiraju sirevi i skuta.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže za Glas Srpske da izvozimo uglavnom pasterizovano mlijeko, a uvozimo proizvode veće vrijednosti, poput sireva, zbog čega je razlika u vrijednosti uvoza i izvoza ogromna.
– Situacija u mljekarskom sektoru je veoma kritična. Pritišće nas konkurencija. Primjera radi, litar mlijeka u Beču, Sofiji ili Temišvaru je četiri evra, a u našim marketima u prosjeku 1,70 KM. Međutim, litar mlijeka u otkupu kod nas je oko 60 feninga i tu se sva priča o zaradi i konkurentnosti završava – upozorio je Usorac. On ističe da su svemu tome doprinijele i migracije, jer stanovništvo mahom hrli iz sela u gradove. Osim toga, dodao je, cijene stočne hrane su otišle u nebo, zbog čega će se, kako navodi, proizvodnja mlijeka iz dana u dan smanjivati.
– Kada na naše farme stavimo katanac, onda će i kod nas litar uvoznog mlijeka koštati četiri evra – poručio je Usorac.
Da je problema mnogo i da mljekari posluju bukvalno na ivici opstanka, saglasan je i proizvođač iz Šamca Čedomir Borojević, koji za Glas ističe da i sam zbog svega ovoga smanjuje broj muznih grla na farmi.
– Izvozimo mlijeko, a uvozimo gotove proizvode koji su duplo skuplji. Dok ne promijenimo tu logiku i ne okrenemo se više finalnoj proizvodnji, računica će biti tanka. Potrebno je raditi više na podsticanju prerade mlijeka i proizvodnje gotovih proizvoda – rekao je Borojević. On naglašava da su troškovi proizvodnje mlijeka porasli duplo, dok je litar mlijeka u otkupu ostao oko 60 feninga.
– Kilogram kukuruza je bio 20 feninga, a sada je prešao 40, soja i sojini proizvodi su poskupjeli 100 odsto – pojasnio je Borojević.
Vladimir Usorac je istakao da je 1996. godine u Srpskoj bilo 17.600 proizvođača mlijeka, a da ih danas ima svega oko 3.000. Osim toga, navodi i primjer Hrvatske, koja je imala 80.000 proizvođača mlijeka, a sada ima oko 4.000 mljekara, što ukazuje na drastičan pad proizvodnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu