Biznis

Silazak sa ruske “energetske udice” je prosto preskup: Njemačka podržava Zelenskog, ali je svjesna da je “NAVUČENA” NA RUSKI GAS

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi da Njemačka učini nešto u vezi sa svojom zavisnošću od ruske energetike, a znajući da usmjerava milijarde u Kremlj, dok Rusija bombarduje njegove gradove.

Silazak sa ruske “energetske udice” je prosto preskup: Njemačka podržava Zelenskog, ali je svjesna da je “NAVUČENA” NA RUSKI GAS
FOTO: PROFIMEDIA / KONSTANTIN MIHALCHEVSKIY / SPUTNIK / ZUMA PRESS, EPA/ ALEXEI NIKOLSKY / RAS SRBIJA

Zelenski je apelovao na pomoć u oštrom 20-minutnom televizijskom govoru u Bundestagu u četvrtak, gdje je naveo kako je Njemačka ignorisala upozorenja da svoju ekonomiju učini nezavisnijom od Rusije, piše Politiko.

Zabrinutost Kijeva je slegnuta odgovorom: „Radi se o ekonomiji, ekonomiji, ekonomiji“, rekao je on.

I zaista, za mnoge njemačke političare to je pitanje džeparca.

Njemačka je daleko najveći trošak EU dala na rusku naftu, gas i ugalj, plaćajući više od 40 milijardi evra u 2021. Njemačka 55 odsto svog prirodnog gasa, 52 odsto kamenog uglja i 34 odsto nafte dobija iz Rusije. Samo u januaru Njemačka je poslala 2,6 milijardi evra za uvoz nafte i gasa u Rusiju.

Pročitajte još

Reći ne toj energiji bilo bi bolno, tvrde političari. Na kraju krajeva, Njemačkoj je potrebna energija ne samo za automobile i grijanje domaćinstava, već i za napajanje ogromnih sektora poput hemijskih sektora, koji proizvode sirovine za velike dijelove industrije.

Robert Habek, vicekancelar Zelenih i ministar ekonomije i klime, upozorio je: “Ako odmah prebacimo prekidač, doći će do nestašice snabdijevanja, čak i do prekida snabdijevanja, masovne nezaposlenosti, siromaštva.”

On je procijenio da bi Njemačka mogla skoro odmah da zaustavi uvoz uglja i da se prebaci na međunarodna tržišta nafte do kraja godine, ali bi brzo okončanje uvoza gasa — koji se u Njemačku isporučuje kopnenim i podvodnim gasovodima — bilo veoma teško.

Njegov šef, kancelar Olaf Šolc, nazvao je rusku energiju “od suštinskog značaja” za ekonomiju kontinenta.

Mijenjanje pogleda

Ali javno i političko mišljenje se mijenja, a takođe se postavljaju pitanja o razmjerama udara na Njemačku ako se zaustavi uvoz ruske energije.

U radu njemačke Nacionalne akademije nauka Leopoldina navodi se da bi kratkoročni prekid isporuke ruskog gasa bio “upravljiv”.

Drugi ekonomski stručnjaci kažu da bi to smanjilo bruto domaći proizvod za više od pet odsto, što bi ga učinilo drugim najtežim padom od Drugog svjetskog rata.

Nasuprot tome, izvještaj Kil instituta za svjetsku ekonomiju tvrdi da bi Njemačka mogla dobiti mali ekonomski podsticaj ako bi prestala da uvozi ruski gas.

Važno je da ni list Leopoldina, koji se fokusirao na načine zamjene izvora energije koji nisu ruski, ni vlada nisu potkrijepili svoje tvrdnje čvrstim ciframa.

Uprkos ekonomskoj neizvjesnosti, scene razaranja u Ukrajini mijenjaju javno mnjenje. Istraživanja prošle nedjelje pokazala su da oko polovina Nijemaca podržava embargo.

FOTO: PHILIPP SCHMIDLI/EPA
FOTO: PHILIPP SCHMIDLI/EPA

Njemačka federalna agencija za životnu sredinu saopštila je da bi smanjenje termostata za dva stepena smanjilo uvoz ruskog gasa za sedam odsto i da bi ograničenja brzine mogla da pomognu u smanjenju potražnje za gorivom.

Novinski naslovi tokom vikenda uključivali su “Ušteda energije protiv Putina” i “Možemo li da povrijedimo Putina radeći od kuće?” dok su proukrajinski protesti isticali slogane poput “Zamrzni se za slobodnu Ukrajinu” i “Pullis gegen Putin”, što znači “Džemperi protiv Putina”.

Njemački Grinpis započeo je kampanju za niz trenutnih mjera, uključujući nedjelje bez automobila, za koje kaže da bi smanjile uvoz nafte iz Rusije za trećinu.

Političari osjećaju promjenu.

Fridrih Merc, šef opozicione Hrišćansko-demokratske unije, želi preispitivanje.

– Mišljenja smo da je sada vrijeme da se napravi dalji korak i da se obustavi dalja kupovina gasa iz gasovoda Sjeverni tok 1 – rekao je on prošle nedjelje, piše Politiko.

Joška Fišer, bivši ministar spoljnih poslova Zelenih, nazvao je oslanjanje Njemačke na Rusiju “strateškom greškom” i zapitao se “Da li je zaista preskupo uvesti embargo na ruski gas?”

Pročitajte još

Bez obzira na kratkoročna pitanja oko zaustavljanja uvoza ruskog gasa, došlo je do velikih promjena u njegovoj dugoročnoj budućnosti.

Njemačka koaliciona vlada ima ambiciozne planove da zemlja dobije 80 odsto električne energije iz obnovljivih izvora do kraja decenije i da smanji emisije gasova staklene bašte. Dio te promjene trebalo je da bude potpomognut prelaskom sa uglja na prirodni gas koji manje zagađuje – ali to se više neće desiti.

– Ruski predsjednik Vladimir Putin razbio je narativ o prirodnom gasu kao tehnologiji premošćavanja, most se srušio. Kratkoročno, ovo vjerovatno znači više uglja na tržištu električne energije, a na duži rok to znači brži zeleni vodonik – rekao je državni sekretar za klimu Patrik Graihen.

Gledajući brojeve

Većina stručnjaka za finansijska tržišta smatra da će silazak sa ruske energetske udice biti veoma skup. Čak i bez potpune zabrane gasa, ključni ZEV indikatori ekonomskog raspoloženja Njemačke ove nedjelje su zabilježili najoštriji pad u istoriji.

– Recesija postaje sve vjerovatnija – rekao je predsjednik ZEV Ahim Vambah.

– Pogoršani izgledi utiču na praktično sve sektore njemačke privrede, ali posebno na energetski intenzivne sektore i finansijski sektor.

Njemački ekonomski institut nazvao je zabranu ruskog gasa neprocjenjivim rizikom.

FOTO: SHUTTERSTOCK
FOTO: SHUTTERSTOCK

– Sasvim namjerno smo izabrali riječ “neproračunljivo” – rekao je Tilo Šefer, autor rada.

– Procjene o uticaju zabrane ruskog gasa zavise od niza pretpostavki i petljanje -samo sa jednim od njih može imati značajan uticaj na krajnji rezultat.

Šefer je sugerisao da neke od optimističnih projekcija možda potcjenjuju poremećaj vrijednosti lanca.

– Proizvodi hemijske industrije, na primjer, predstavljaju ključnu komponentu za mnoge druge sektore – rekao je on.

Slično tome, Jari Stehni, glavni evropski ekonomista u Goldman Saksu, složio se da će biti “teže izmjeriti” skalu efekta “nok-on”. Drugi izvori neizvjesnosti uključuju potencijalne fiskalne mjere za ublažavanje efekta zabrane na potrošače i cijene o tome kako efikasno snabdijevanje gasom može biti zamenjeno, rekao je on.

– Pored toga, ekonomisti treba da uključi pretpostavku o uticaju viših cijena energije na ukupnu inflaciju i potrošačku potrošnju – rekao je on.

Ali te kalkulacije su kratkotrajne od Zelenskog.

– Zahvalan sam političarima koji znaju da je potreban embargo na trgovini sa Rusijom. Na uvoz svega što sponzoriše ovaj rat – rekao je njemačkim poslanicima.

– Pomozite nam da zaustavimo ovaj rat – rekao je on, piše Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije