Društvo

Smirivanje inflacije ni na pomolu: Dok građani stežu kaiš, vlast GOMILA PARE od poreza

Građani Srpske i BiH i u narednom periodu treba da očekuju poskupljenja hrane i energenata, te ostalih roba i usluga, dok bi do pada  inflacije najranije moglo da dođe na proljeće naredne godine.

Kupac u trgovini
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Na ovo ukazuju ekonomski analitičari, naglasivši da vlast ništa nije učinila da bar malo zaštiti svoje stanovništvo od divljanja cijena. Vladama je, kako naglašavaju, najvažnije da, zbog poskupljenja, rastu prihodi koji se slivaju u državnu kasu.

S druge strane, upozoravaju iz udruženja potrošača, građani nikad nisu gore živjeli, prisiljeni da se iz mjeseca u mjesec odriču još ponečeg, jer primanjima ni približno ne mogu da sustignu rast cijena, prije svega hrane.

Unazad godinu dana, hrana je u Republici Srpskoj poskupjela za više od 26, a gorivo za 36 odsto, dok je godišnja inflacija u oktobru iznosila 15,5 odsto. U septembru, godišnja inflacija u BiH dostigla je 17,3 odsto i bila je najviša u regionu.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Kako kaže ekonomista Milenko Stanić, to je pokazatelj da inflacija kod nas nije isključivo uvozna i isključivo pod uticajem roba i cijena iz inostranstva, nego da na nju utiču i domaći faktori.  

– Nažalost, visoka inflacija odgovara svim nivoima vlasti, jer se povećavaju poreski prihodi. Paradoks je da njima odgovara jedan od najgorih ekonomskih fenomena. Na drugoj strani, stradaju sve realne ekonomske veličine, pa iako plate nominalno rastu, nema njihovog realnog rasta, a penzije zaostaju. Problem je što posebno visok nivo iskazuju cijene osnovnih životnih namirnica, čime se urušava standard stanovništva – objašnjava za Srpskainfo Stanić.

Prema njegovim riječima, najveći teret inflacije podnosi običan čovjek.  

– To je perfidan oblik oporezivanja stanovništva. Građani, naime, preko viših cijena roba i usluga u suštini plaćaju porez  državi. Taj perfidan način zahvatanja od građana odgovara vlasti, a stanovništvo plaća ogromne troškove koji su uglavnom posljedica neefikasnog rada državnih institucija i vlada – naglašava Stanić i dodaje da su ranije prognoze ukazivale na to da bi do kraja ove godine inflacija trebalo da se smiruje.

FOTO: 
FACE HD TV/YOUTUBE
FOTO: FACE HD TV/YOUTUBE

– Međutim, najnovije korekcije izvršene u tom pogledu nemaju toliko optimizma. Procjene govore da bi inflacija mogla početi da se smiruje tek polovinom sljedeće godine – kaže Stanić.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, ističe da je inflacija u BiH  veća nego u zemljama regiona iz razloga što domaća vlast nije posezala za mjerama poput ukidanja akciza, posebno na gorivo, što je slučaj u zemljama regiona.

– To je jednim dijelom razlog što se borimo sa najvećom inflacijom. Kad sagledamo sve prognoze svjetskih ekonomista i analize relevantnih institucija, vidimo da slijedi nastavak inflacije. Imali smo očekivanja da bi u septembru i oktobru trebalo lagano da uspori, jer su cijene već u istom periodu lani, koji koristimo kao neki bazni period, počele značajno da rastu. Geopolitička situacija, suša, razni problemi u usaglašavanju mjera na globalnom nivou i u samim zemljama, ukazuju da bismo i u prvom kvartalu mogli da očekujemo ovaj stepen inflacije, a tek poslije ovog perioda možda neko smanjenje. Međutim, još ništa nije sigurno – ističe za Srpskainfo Grabovac.

Objašnjava da će, i kad dođe do smirivanja inflacije, nivo cijena opet biti viši nego u septembru lani, kada su poskupljenja krenula.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA

– Neki pojedinačni proizvodi možda će pojeftiniti, ali generalno ne očekujemo značajniji pad cijena. Naime, one će možda biti niže u odnosu na prethodni mjesec-dva, ali ne i u odnosu na neki bazni period – poručuje Grabovac.

Prema njegovim riječima, najveći teret inflacije, pored građana, nosi i privreda, odnosno preduzeća koja imaju velike energetske potrebe, a prisutna su i poskupljenja mnogih repromaterijala.

– Međutim, definitivno je najteže najsiromašnijim građanima, a preko 50 odsto troškova u njihovoj potrošačkoj korpi čine hrana i energija. Oni su najugroženiji dio društva – poručuje Grabovac.

Iz udruženja potrošača ističu da su u najavi nova poskupljenja kako hrane, tako i struje i komunalnih usluga, te da su vogodišnja povećanja plata i penzija davno potrošena.

Pročitajte još

– Kad gledamo hranu i energente, inflacija u BiH nije 17, nego 25-30 odsto. Dakle, do nove godine, ako hoćemo da ispratimo najavljenu inflaciju, plate i penzije bi najmanje morale da porastu 25 odsto, da bismo pristigli poskupljenja u ovoj godini, ne računajući narednu. Nevolja je i to što ogroman broj proizvoda uvozimo i to nas dodatno opterećuje – ističe za Srpskainfo predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ Bijeljina Jovan Vasilić.

Prema njegovim riječima, plate ni približno ne mogu da prate ova povećanja cijena.  

– Tu su ulje, mlijeko, brašno… Gore idu i cijene pekarskih prouzvoda, mesa pogotovo. Jutros gledam, morska riba koja je bila 16-17 maraka po kilogramu, sad košta 20 KM i više. Zato ne čudi što nam je potrebno sve više para za sve manje proizvoda. Poskupljenja su dovela do značajnog smanjenja potrošnje. Naime, niko više ne kupuje po kilogram mesa, nego po koju krmenadlu. Ljudi razmišljaju kako da preguraju današnji dan, a sutra šta bude – kaže Vasilić.

Sve plaća obični čovjek

Ekonomisti objašnjavaju da su mjere koje se preduzimaju u pogledu smanjenja inflacije, prije svega monetarnog karaktera. – Radi se o smanjenju emisije novca, odnosno povlačenju velike količine novca iz opticaja, što dovodi do rasta kamatnih stopa. Skup novac stvaraće uslove za manju potrošnju i pritisak na dalji rast cijena. To, posljedično, otvara drugi ekonomski problem, a to je zaustavljanje rasta proizvodnje i pad nivoa zaposlenosti. Mjere koje se preduzimaju da se smanji rast cijena, otvoriće ovaj problem, koji će se sigurno iskazati u toku iduće godine – naglašava ekonomista Milenko Stanić i dodaje da, do tada, možemo da računamo na dalja poskupljenja hrane i energenata. – Očekuje se da će do polovine iduće godine trajati ovi problemi, te da će monetarne mjere koje su preduzete ograničiti rast cijena. Međutim, zbog problema sa troškovnom inflacijom i rata u Ukrajini, teško je predvidjeti kako će biti. Cijena energenata je, svakako, glavni faktor poskupljenja ostalih roba – ističe Stanić i naglašava da, u svakom slučaju, svi troškovi dođu na naplatu običnom čovjeku, preko kupovine roba i usluga. – Najveći problem je što rastu cijene onih roba koje su najvažnije i koje ljudi svakodnevno moraju da kupuju. Zato građani svoje dohotke preusmjeravaju na te robe, a odustaju od ulaganja u investicije, stanogradnju, eventuelno pokretanje vlastitog biznisa – objašnjava Stanić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu