Posebnost ove odluke je, kako je naveo Blagojević, u tome što se zvanična Rusija, prvi put za sve ove godine, usprotivila toj odluci i bila preglasana.
– Odmah zatim Ambasada Ruske Federacije u BiH izdala je zvanično saopštenje u kojem je, kako su prenijeli brojni domaći mediji, izrazila svoje odlučno neslaganje sa imenovanjem Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika, istakavši da je ignorisanje principa konsenzusa flagrantno kršenje ustaljene prakse izbora visokog predstavnika – naveo je Blagojević.
On je u autorskom tekstu za “Nezavisne novine” naglasio da je Ambasada Rusije u BiH s pravom istakla da Šmit neće imati legitimitet bez odluke Savjeta bezbjednosti UN, te da se neće moći smatrati visokim predstavnikom u smislu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Time je Rusija, kao nikada do sada, pokrenula suštinsko pitanje koje se u ovom konkretnom slučaju može izraziti metaforom Šmit ili njet – ocijenio je Blagojević.
Drugim riječima, istakao je Blagojević, to znači da je dovoljno da Rusija u Savjetu bezbjednosti, kao njegova stalna članica, upotrijebi svoje pravo veta, odnosno da kaže “njet” Šmitu i nepravu i aroganciji Zapada, pa da Šmit ne može biti visoki predstavnik.
– Sve to bi, u konačnom, značilo i ukidanje visokog predstavnika, budući da je aktuelni Valentin Incko već podnio ostavku na tu poziciju, dok bi veto Rusije spriječio imenovanje Kristijana Šmita – pojasnio je Blagojević.
Time bi se, smatra Blagojević, “stalo nogom za vrat tehnologiji vladanja zvanoj ohaerizam, čiji sadržaj, kako je pokazalo iskustvo iz proteklih četvrt vijeka, čine i tiranija, i autokratija, i autoritarnost, i totalitarizam”.
– Međutim, hoće li zvanična Rusija istrajati u zvaničnom stavu svoje Ambasade u Sarajevu, ostaje da se vidi – dodao je Blagojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu