Iako bi za neke druge kulture ovo bilo malo čudno, nije iznenađenje da se u srpskim domovima ista slava proslavlja drugačije. I dok se jedni strogo pridržavaju onoga što piše u kalendaru pa po tome za slavu koja pada u petak pripremaju ribu i gozbu na ulju, drugi su već uveliko rezervisali prasence koje će pečeno na slavski sto ići direkt sa ražnja.
Trapava sedmica bez posta
Prva sedmica poslije Vaskrsa naziva se Svijetla nedjelja, koja se smatra produžetkom praznika. Ova nedelja naziva se i trapava sedmica tokom koje se ne poste ni srijeda ni petak.
Da je Đurđevdan kojim slučajem pao u ovoj nedjelji, pa čak i u petak, slava bi definitivno bila mrsna. Međutim, kako je slava ipak nekoliko dana kasnije, ovo pravilo ne može da bude opravdan izgovor zašto se Srbi posta na Đurđevdan ove godine ne pridržavaju.
Jeste post ali mi služimo pečenje
Jedna porodica iz okoline Beograda ispričala je zašto će i ovog Đurđevdana kao i svih predhodnih, kod njih za posluženje biti meso i mrsna trpeza.
– Mi oduvijek slavimo ovako. Djeda je tako praktikovao pa je tako nastavio i tata. Slava je uvijek mrsna, bez obzira da li pada na petak ili ne. Mama i ja inače postimo svaki post pa i srijedom i petkom pa ćemo nas dvije ovaj dan postiti, ali za goste i ostale ukućane hrana će biti mrsna – kaže Kristina.
Ona objašnjava da bi se ovo u njihovom domu možda promijenilo da je bilo zahtjeva gostiju, međutim kako kaže s obzirom da među njima skoro niko petkom ne posti, zbog mrsne trpeze nikada nije bilo primjedbi.
Kod Milenkovića je pak malo drugačije. Zbog broja gostiju koji im kaže dolaze, spremiće i posno i mrsno pa tako niko neće ostati gladan.
– Od kad smo preuzeli slavu, nastavili smo po običaju kako crkva kaže, tako da ako padne na post mi spremamo posnu slavu. Međutim, kako imamo dosta gostiju, uvijek bude neko ko se ljuti kao će ostati gladan jer nema pečenja, tako da smo od nedavno odlučili da na stolu bude i posna i mrsna hrana. Mi ukućani postimo, ali gosti nek se služe prema svom nahođenju – kaže za Blic R. Milenković iz Beograda.
I nisu samo ovo običaji kojih se Srbi pridržavaju na Đurđevdan.
Ima i varijanti gde kada slava padne u petak crkveno pravilo toga dana bude ispoštovano i posluži se posna hrana, doduše malom broju gostiju koji tada dođe, dok se drugog dana pravi velika mrsna trpeza i tada je zapravo i najviše zvanica.
Doktor stočarstva Radosav Vujić iz Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe procjenjuje da će cijene žive vage prasadi i jagnjadi početi da padaju već nakon praznika. Glavni razlog za to kako kaže je slava Đurđevdan koja pada u petak, dan kada se posti.
– Vrlo je izvijesno da će doći do pada cijena, s jedne strane zbog sve prisutnije krize koja se odražava na životni standard potrošača, s druge strane jer je velika krsna koja slijedi, Đurđevdan, ove godine posna. Neku stabilizaciju stočari mogu da očekuju kada krene sezona slavlja, od svadbi do matura, kada će ugostiteljski i turistički objekti imati veću tražnju, ali plašim se da zbog pada proizvodnje, pogotovo u ovčarstvu, ni tada neće biti dovoljno domaćih prasadi i jagnjadi već će potrebe tržišta morati da budu zadovoljene uvozom tih vrsta mesa – zaključuje Vujić.
Šta kaže crkva
Kako su za Blic nezvanično rekli sa Bogoslovskog fakulteta, ovogodišnji Đurđevdan bi, pošto pada u petak, trebalo da se proslavlja kao posna slava. Jednostavno takva su pravila, mada priznaju da su i oni po društvenim mrežama čuli različite stavove.
Profesor Bogoslovskog fakulteta Vladimir Vukašinović objašnjava za Blic kada bi slava Đurđevdan po pravilu bila mrsna.
– Đurđevdan bi bio mrsan samo ako bi pao u prvi petak poslije Uskrsa. Sve ostalo kada slava padne u petak je posno – objašnjava profesor Vukašinović.
Posne slave
Prema opisu iz crkvenog kalendara, ako se za slavu koja pada na post sprema mrsna trpeza, to je veliki grijeh, i u tom slučaju je bolje da se uopšte i ne sprema.
– Naime, kada neka slava padne uz post, ili u srijedu ili petak, naprimjer Nikoljdan, koji je uvijek u Božićnom postu, taj dan se obavezno posti, bez obzira da li porodica iz nekih razloga ne posti taj post. Spremati mrsnu hranu za slavu je veliki i pogubni grijeh ako je post. Bolje je ne slaviti, nego praviti javnu sablazan i navoditi na grijeh druge goste da mrse na veliki praznik u vrijeme kada crkva naređuje post – piše u crkvenom kalendaru.
Kako se dalje navodi, kad slava padne u srijedu ili petak, a nije post, gozba i mrsni slavski ručak može se odložiti za naredni dan.
– Pogrešno je, kako to neki čine, na dan slave kada je post, “prikazati” na trpezi malo ribe i posne hrane, a poslije postavljati i služiti mrsnu hranu. To je svojevrsno licemerje, i nije dostojno hrišćanina, Srbina i pravoslavca, pogovo kada se zna da se može čak ljepše i jeftinije pripremiti ručak od ribe i posne hrane. Postoji, čak i kuvar sa receptima za pripremanje posnih jela, koga bi trebalo da koriste domaćice koje pripremaju posnu slavu – stoji u crkvenom kalendaru.
Običaji usvajani bez realnog objašnjenja
Zašto se ova pa i druge krsne slave kod nas proslavljaju mimo crkvenih običaja, na ovo pitanje građani nema baš nekog objašnjenja, i uglavnom su u pitanju privatni razlozi. Neki kršenje tradicije pripisuju vjerskim pritiscima i događajima iz prošlosti, dok drugi smatraju da su to staromodna načela kojima ne treba robovati.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu