Ovo poručuju bankari nakon što im je Centralna banka BiH smanjila određene naknade.
Centralna banka BiH donijela je Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve. Ovom odlukom naknada na sredstva iznad obavezne rezerve smanjuje se sa -0,75 odsto na -0,25 odsto. Takođe, ovom odlukom se sa trenutnih -0,60 odsto na -0,10 odsto smanjuje naknada na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranoj valuti i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom. Na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti, KM, naknada se ne obračunava.
– Odluka o smanjenju naknade na sredstva iznad obavezne rezerve koja banke drže na računima kod CBBiH donesena je s ciljem usklađivanja sa referentnom kamatnom stopom Evropske centralne banke (ECB) i ublažavanja uticaja rasta referentne kamatne stope ECB na poslovanje banaka u BiH – obrazložili su u Centralnoj banci.
Krajnji korisnici
Imajući u vidu da su komercijalne banke rast Euribora i ostalih referentnih međubankarskih kamatnih stopa prebacile na teret klijenata, pitanje koje se ovdje postavlja jeste kako će krajnji korisnici bankarskih usluga, odnosno građani i privreda, da osjete smanjenje ovih naknada.
Iako Centralna banka BiH nije u potpunosti ukinula negativnu kamatnu stopu na držanje sredstava iznad obaveznih rezervi, Addiko banka a.d. Banjaluka odlučila je da ukine naknade klijentima. Radi se o pravnim licima koji imaju depozite po viđenju.
– Iako je CBBiH negativne kamatne stope -0,2 odsto prvi put uvela 1. jula 2016. godine i onda ih postepeno povećavala do nivoa od -0,75 odsto, Addiko banka nije uvodila naknade za stanovništvo, dok je naknade za klijente iz sektora privrede uvela tek u decembru 2021. godine i to na način da je naknada primjenjivana samo za depozite po viđenju iznad dva miliona KM, dok je za klijente čije je redovno poslovanje zahtijevalo više iznose prosječnih stanja na računima taj iznos bio i znatno viši. Na ovaj način banka je u najvećoj mjeri preuzela na sebe negativne efekte odluke CBBiH, kako bi klijentima bila maksimalna podrška u izazovnim vremenima, prije svega ogledanim kroz kovid 19 krizu – objašnjavaju za Srpskainfo u ovoj banci.
Uzimajući u obzir geopolitičku situaciju, rast inflacije, priličnu izvjesnost u pogledu recesije i sve faktore koji su nepovoljni za privredu, Addiko banka se odlučila da, uprkos smanjenju negativne kamatne stope na -0,25 odsto, u potpunosti ukine naknade za svoje postojeće i nove klijente, kako bi im bila adekvatna podrška u prevazilaženju problema koji su pred svima nama.
Korekcija
U MF banci a.d. Banjaluka ističu kako naknade koje banke plaćaju Centralnoj banci BiH sa pozicije banke predstavljaju trošak likvidnosti. Njihovo značajno smanjenje će osloboditi prostor za povećanje kamatnih stopa na štednju u narednom periodu, te će, kako dodaju, relaksirati upravljanje novčanim sredstvima u bankama i povećati likvidnost i osnovu za povećanje kreditne aktivnosti.
– Očekujemo da klijenti najdirektnije efekte osjete kroz rast kamatnih stopa na štednju – kažu za Srpskainfo u MF banci a.d. Banjaluka.
Njihove kolege u NLB banci a.d. Banjaluka kažu da će obaviti korekciju naknade koja je direktno vezana za uvođenje naknade od strane Centralne banke BiH.
– To se u prvom redu odnosi na korekciju naknade koju banka obračunava pravnim licima na visoka prosječna stanja. Klijenti će o navedenim promenama biti blagovremeno obaviješteni – poručuju iz NLB banke a.d. Banjaluka.
Rashodi
Iako je stopa po kojoj Evropska centralna banka plaća bankama držanje sredstava dostigla 0 odsto, kako ističu u Novoj banci a.d. Banjaluka, Centralna banka BiH se opredijelila da zadrži određeni dio negativne naknade koju će i dalje banke u BiH plaćati Centralnoj banci.
– Banke u BiH su u prethodnom periodu pravnim licima sa značajnim iznosom sredstava (npr preko 0,5 ili milion КM) uvele naknadu srazmjerno naknadi koje one plaćaju Centralnoj banci. Nova banka će svojim klijentima, koja spadaju u kategoriju pravnih lica, smanjiti naknade koju plaćaju za držanje sredstava. Iznos smanjenja koji mogu očekivati je 0,5 odsto. Fizička lica kod većine banaka nisu plaćala ovu negativnu naknadu za sredstva koja drže kod banaka, tako da neće biti uticaja ove promjene na njihove obaveze – objašnjavaju za Srpskainfo u Novoj banci a.d. Banjaluka.
U UniCredit banci a.d. Banjaluka kažu da će, kao i do sada, rashod nastao po osnovu naknada koje se obračunavaju za sredstva iznad obavezne rezerve, kao i na sredstva obavezne rezerve (za osnovicu u stranoj valuti, odnosno domaćoj valuti sa valutnom klauzulom), nastaviti plaćati na svoj teret, a ne na teret klijenta.
– Promjena naknade koju banka plaća Centralnoj banci imaće isključivo uticaj na rashode naknada banke – navode u ovoj banci.
Šta kažu u Centralnoj banci BIH?
U Centralnoj banci BIH za Srpskainfo kažu da ova njihova odluka u praksi znači da će banke plaćati manje iznose naknade Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) u odnosu na prethodni period.
– CBBiH je fiksirala stope naknade na navedenom nivou u nastojanju da promoviše domaću valutu, konvertibilnu marku, te obezbijedi neophodne uslove za očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti. CBBiH će pažljivo pratiti dalje odluke Evropske centralne banke (ECB), kao i makroekonomska i tržišna kretanja u zemlji i inostranstvu i, u skladu sa svojim procjenama i analizama, donositi dalje odluke o monetarnoj politici – navode u CBBiH.
Na pitanje da li će građani u BiH osjetiti ovo smanjenje, u CBBIH kažu kako komercijalne banke u Bosni i Hercegovini samostalno vode svoju poslovnu politiku i donose odluke o tome u kojoj mjeri će izvršiti usklađivanje svoje kamatne politike sa relevantnim tržišnim stopama, a u kojoj mjeri eventualno amortizovati rast tržišnih stopa iz svoje profitne marže.
– CBBiH je svoju politiku naknade uskladila sa najnovijim odlukama ECB o povećanju referentne kamatne stope i pozicionirala stope naknade u odnosu na prevlađujuće tržišne uslove u evro zoni. Veće (negativne) stope naknade znače da će banke imati manje izdatke po tom osnovu, što može uticati na smanjenje troškovne komponente rasta kamatnih stopa. Međutim, određeni rast domaćih kamatnih stopa u uslovima kada ECB, kao i većina drugih vodećih centralnih banaka, nastoji suzbiti inflaciju restriktivnim mjerama monetarne politike, prije svega povećanjem referentne kamatne stope, u skladu je s mehanizmima makrofinansijskih usklađivanja zemlje sa fiksnim deviznim kursom kao što je Bosna i Hercegovina, neophodan i očekivan i doprinosi suzbijanju inflacije i inflatornih očekivanja u zemlji – objašnjavaju u Centralnoj banci BIH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu