Ostaje da se vidi da li će išta dobro donijeti njena posjeta ostrvu sa demokratski izabranom vladom, za koje Kina tvrdi da je njena teritorija.
Pelosi je najviši američki zvaničnik koji je posjetio Tajvan u posljednjih 25 godina, što je stavilo ostrvo u centar svjetske pažnje i pokrenulo ratobornu retoriku i akcije Pekinga, uključujući vojne vježbe sa bojevom municijom.
Tenzije eskaliraju u jeku ruske invazije na Ukrajinu, što je navelo zemlje poput Amerike i Velike Britanije da zauzmu čvršći stav i u pijesku iscrtavaju linije, piše britanski Telegraf.
Otvorena provokacija Pekinga uznemirila je gornje ešalone moći u zemlji. Si Đinping, kineski lider, obećao je da će “ponovno ujediniti” Tajvan sa kopnom, uz silu ako bude potrebno.
Kako navodi britanski list, Vašington je možda pogrešno procijenio kako je najbolje da stupi u kontakt sa Tajvanom – ovakvo pokazivanje podrške moglo bi da se ohrabri umjesto da osujeti Kinu.
– Oni misle da signaliziranjem posvećenosti nekako pojačavaju odvraćanje Pekinga. Ali Кina već pretpostavlja da će Amerika intervenisati, ono o čemu Кina sada razmišlja je stvarna sposobnost Amerike da odbrani Tajvan – rekla je Orijana Skajlar Mastro, ekspertkinja za kinesku vojsku na Univerzitetu Stenford.
“Porota” u ovom slučaju je i 23 miliona stanovnika Tajvana – neki se zalažu za nezavisnost, drugi traže bliže veze sa kopnom. To potonje je toliko sporno na ostrvu da političari pobjeđuju ili gube na izborima na osnovu toga kako vode kampanju o odnosima između dvije strane.
Većina, međutim, favorizuje neodređen status kvo koji im omogućava da se bave svakodnevnim životom i “ignorišu slona u sobi”.
– Psi koji laju ne ujedaju. Ne znam nikoga ko je zaista zabrinut – rekao je za Telegraf Vang, dekorater enterijera u Tajpeju.
Drugi sagovornik je bio oprezniji: “Da vidimo šta će biti kada počnu vježbe. Zabrinut sam što čitavo društvo nije ni svjesno da je potpuno nespremno”.
Oni koji smatraju da će se završiti na oštroj retorici i demonstracijom sile na vojnim vježbama navode da bi Kina sada izgubila element iznenađenja pokretanjem napada. Takođe, mnogi tvrde da je malo je vjerovatno da će Si težiti eskalaciji prije nego što osigura svoj treći mandat bez presedana za nekoliko mjeseci.
Međutim, postoje i oni koji misle da su vojne vježbe bez presedana samo uvod u nešto mnogo gore za Tajvan, a da Kina koristi posjetu Pelosijeve kao pokriće kako bi testirala svoje sposobnosti za eventualni amfibijski napad.
– Da su to uradili ničim izazvani, dobili bi mnogo više međunarodnog bijesa. Ovako svi misle da Kina to radi kao odgovor na američku provokaciju, pa cijeli svijet mirno posmatra – rekla je gospođa Mastro.
Zagovornici druge teorije strahuju od reprize scenarija iz 1995. godine, kada je izbila velika osmomjesečna kriza u Tajvanskom moreuzu. Izazvana je sličnim simboličnim gestom – posjetom tadašnjeg predsjednika Tajvana američkom Univerzitetu Kornel, gdje je održao predavanje. A onda je Кina odgovorila vojnim vježbama oko ostrva i lansiranjem projektila iznad njega, na šta je Amerika uzvratila slanjem najveće pomorske snage u to područje još od Vijetnamskog rata, uključujući dva nosača aviona sa pripadajućim borbenim grupama.
Tada je to bilo dovoljno da se Peking povuče, ali Кina je danas daleko jača vojno i ekonomski, i daleko borbenija i agresivnija na svjetskoj sceni. Ako bi se slična situacija ponovila u sadašnjosti, daleko su veće šanse da bi se ona otrgla kontroli, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu