Sve je počelo 30. marta 2022. kada je Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donio Odluku o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH za 2022. godinu.
Prema toj odluci, osnovica je sa tadašnjih 475,69 KM povećana na 535 KM, odnosno samo je vraćena na nivo na kome je bila do 2009. godine, kada je smanjena zbog tadašnjih mjera štednje. Ministri su procijenili da je baš ova godine prilika da se to uradi. Odluka je uslijedila nakon velikog pritiska sindikata i nekoliko protesta zaposlenih u policijskim agencijama ispred institucija BiH u Sarajevu, koji tvrde da su slabije plaćeni od kolega u entitetima.
Prema zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, osnovna plata dobija se tako što se ova osnovica pomnoži sa koeficijentima, koji se povećavaju u zavisnosti od funkcije i radnog mjesta. Tako članovi Predsjedništva BiH imaju najveći koeficijent 10, predsjedavajući Savjeta ministara 9, njegovi zamjenici 8,8, ministri 8,5, direktor UIO BiH 8,2, članovi kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda PS BiH 8,7…
Ovo znači da su novom osnovicom najviši funkcioneri dobili 570 maraka više, a zaposleni sa najnižom platom oko 50 KM.
Međutim, uslov da nova osnovica stupi na snagu bilo je usvajanje budžeta institucija BiH za 2022. Jučerašnjim usvajanjem budžeta u Predstavničkom domu načinjen je prvi korak ka tome, ostaje da se o njemu izjasni još i Dom naroda, na hitnoj sjednici 30. juna.
U prevodu, poslanici Predstavničkog doma BiH nisu glasali neposredno o tome da sebi povećaju plate, ali su glasanjem za budžet BiH u kome su uračunati novi iznosi za plate, zapravo podržali i svoja veća primanja, aktivirajući novu osnovicu plate.
Kako su nam rekli poslanici, neki iz opozicionih redova su juče pitali ministra finansija i trezora BiH, Vjekoslava Bevandu, da li je moguće da osnovica (plata) bude povećana samo zaposlenima u institucijama BiH, ali ne i izabranim i imenovanim funkcionerima. Razlog je taj što „obični“ radnici i službenici jedna žive od plate, dok političarima ne treba ni marka.
Ali, od ministra su dobili negativan odgovor. Odnosno, da bi to bilo nezakonito jer Zakon o platama propisuje da je osnovica za obračun plate ista i jednaka za sve koji platu primaju iz budžeta institucija BiH. Alternativa, ali nerealna, bila je da odbiju kompletan budžet, odnosno da ga suštinski mijenjaju amandmanima, što bi zakomplikovalo cijelu stvar, a pola godine već je prošlo.
– Jedino što se ubuduće može uraditi jeste da se mijenja Zakon o platama i naknadama za zaposlene u institucijama BiH na način da se smanje koeficijenti za plate najviših funkcionera, kako oni ne bi dobijali tolike povišice – kaže za Srpskainfo poslanik PDP, Mira Pekić.
Bilo kako bilo, za budžet BiH za 2022. glasali su poslanici SNSD, HDZ BiH, SDA i DF – Nebojša Radmanović, Borjana Krišto, Alma Čolo, Halid Genjac, Šemsudin Dedić, Edin Mušić, Safet Softić, Adil Osmanović, Nikola Lovrinović, Darijana Filipović, Mijo Matanović, Obren Petrović, Ljubica Miljanović, Snježana Novaković Bursać, Predrag Kožul, Vlatko Glavaš, Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Jasmin Emrić (A-SDA) i samostalni poslanik Denis Zvizdić. Šemsudin Mehmedović iz SDA bio je uzdržan.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu