Lideri Evropske unije ipak su prevladali nedjeljne podjele kako bi postigli dogovor o djelimičnoj zabrani ruske nafte, no pozivi da se ide i na jedan od drugih velikih izvora prihoda ruskog predsjednika Vladimira Putina plin – otvaraju nove pukotine u evropskom bloku, prenosi Jutarnji list.
U dosad najsnažnijoj mjeri usmjerenoj na unosni ruski energetski sektor, predstavnici vlada pristali su provesti zabranu kupovine nafte i naftnih derivata iz Rusije morskim putem – s privremenim izuzećem što se tiče nafte iz naftovoda. Iako detalji tek trebaju biti rasvijetljeni, sporazum priprema teren za šesti paket sankcija kojima bi se Putin kaznio zbog invazije na Ukrajinu, prenosi Blumberg.
– Juče je dokazano da je EU u stanju održati jedinstvo, suočena s ruskom agresijom – rekao je češki premijer Petr Fiala novinarima u utorak, drugog dana samita lidera zemalja EU u Briselu.
– Razgovori su bili pragmatični i išli su brže od očekivanog, što je snažna poruka za Putina – rekao je on.
Dok ambasadori u srijedu raspravljaju o paketu, letonski premijer Krisjanis Karins kaže kako evropski blok mora nastaviti dalje što se tiče plina. No, istakao je da se radi o većem izazovu jer je zalihe tog energenta – o kojima uveliko zavise članice EU, poput Njemačke – teže nadomjestiti.
– Možete utovariti naftu u kamione i lako je premještati okolo – rekao je on za Blumberg TV.
– Za transport plina potrebna vam je specijalizovana oprema – navodi.
U proteklim sedmicama, u kojima su u EU trajale rasprave u vezi nafte, Poljska i baltičke države članice Unije tvrdile su da, dok se u sankcije ne uključi plin, one neće imati dovoljno efekta. Ipak, članice su podijeljene u raspravi o tome za idući, sedmi paket sankcija, a neki lideri zemalja smatraju malo vjerovatnim brzu akciju vezanu uz to.
– Ovaj paket je velik korak naprijed, sada bismo trebali uzeti pauzu – rekao je belgijski premijer Aleksander De De Kro ocijenivši plinski embargo “mnogo komplikovanim”.
Irski premijer Majkl Martin sporazum od utorka kasno naveče nazvao je “prekretnicom” kada je u pitanju zavisnost EU o ruskoj energiji te jasno istakao da će konsenzus o plinu biti teži.
Estonska premijerka Kaja Kalas, koja je jedna od najjačih zagovornica strožih mjera protiv Putina, bila je oprezna.
– Mislim da taj plin mora biti u sedmom paketu – rekla je Kalas.
– No, i realna sam pa mislim da ga tamo neće biti – dodala je ona.
U šestom paketu radi se o više od dvije trećine uvoza nafte iz Rusije, “smanjivanje golemog izvora finansiranja za njezin ratnu mašonu”, naveo je predsjednik Europskog savjeta Šarl Mišel na Tviteru.
Nakon što se lideri i diplomate dogovore oko tehničkih detalja, sankcije mora službeno usvojiti svih 27 zemalja članica Unije. Evropska komisija predložila je da se zabrana uvoza sirove nafte brodovima zabrani šest mjeseci od usvajanja, dok bi rafinirani naftni derivati bili stopirani za osam mjeseci.
Isporuke nafte kroz golemi naftovod Družba u središnju Evropu biće pošteđene sankcija sve dok se ne pronađe tehničko rješenje koje zadovoljava energetske potrebe zemalja koje nemaju izlaz na more, uključujući Mađarsku, koja će i dalje primati rusku naftu putem naftovoda.
Mađarski premijer Viktor Orban, naime, blokirao je embargo, tražeći garancije da mađarsko snabdjevanje energijom neće biti poremećeno, no Budimpešta je od lidera EU dobila garancije da će imati mogućnost zamjenske isporuke, ako opskrba naftovodom bude poremećena, tvrde dvije osobe upoznate s razgovorima o problematici.
Nafta je nakon tih vijesti ostvarila najduži niz mjesečnih dobitaka u više od desetljeća. Brent nafta premašila je 123 dolara po barelu, što je najviša vrijednost u dva mjeseca.
Najveći dio trenunih isporuka naftovoda odnosi se na Njemačku i Poljsku, koje su najavile ‘odvikavanje’ od ruskih isporuka, bez obzira na akcije EU. Berlin se u ponedjeljak pismeno obvezao da će se pridržavati tog obećanja, rekao je jedan od izvora. Ako će se obje zemlje držati toga, ukupni efekat – zajedno s embargom na uvoz morskim putem – bio bi smanjenje prodaje ruske sirove nafte u EU do kraja godine za 90 posto.
Snabdjevanje morskim putem čini oko dvije trećine uvoza ruske nafte, a kada se primijeni, ta mjera bi Putina koštala do 10 milijardi dolara godišnje izgubljenih prihoda od izvoza, proizlazi iz izračuna Blumberga. Tome je tako zato što bi embargo natjerao Rusiju da proda svoju naftu po nižim cijenama u Aziju, gdje ona vlasnika već mijenja po cijeni od oko 34 dolara po barelu jeftinijoj od cijene Brenta.
No, to je i dalje mali dio od 270 milijardi dolara, koliki prihod ruska vlada predviđa od izvoza energenata ove godine. Rusija je prošle godine slala dnevno oko 720.000 barela sirove nafte u evropske rafinerije kroz svoj glavni naftovod. Istovremeno, morskim putem je dolazilo 1,57 miliona barela dnevno iz baltičkih, crnomorskih i arktičkih luka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu