Oni smatraju da se moraju nabavljati drugačija kolica za aktivne invalide, a u bolnicama u Trebinju i Nevesinju formirati komisije za odobravanje pomagala i medicinskih sredstava.
Invalidi i civilne žrtve rata navode da je Pravilnik o pravu na ortopedska pomagala i druga medicinska sredstva RS, koji je dopunjen i izmjenjen u junu ove godine, mnogo bolji od ranijih, ali da još ima nedostataka.
Gorući problem invalida u RS, koji nisu ratni vojni invalidi, jesu manipulacije sa ortopedskim pomagalima i lobiji ortopedskih kuća, pa dobijamo pomagala lošeg kvaliteta. Tražimo da imamo pravo da kao ratni vojni invalidi dobijamo novac i onda će svaki invalid kupiti ortopedsko pomagalo koje mu odgovara. Nisu nama problem rokovi i garancije na proizvod ukoliko sami kupujemo pomagala. Rokovi koji su smanjeni u pravilniku sa 10 na 5 godina za ortopedska kolica i srazmjerno tome i na druga pomagala, ništa ne rješavaju ako kvalitet i vrsta ne odgovaraju – kaže Dušan Babić, predsjednik Udruženja slijepih i civilnih žrtava rata istočne Hercegovine.
Branimir Tamindžija, predsjednik Udruženja oboljelih od multipleskleroze istočne Hercegovine, takođe smatra da svi invalidi ne mogu dobijati ista kolica.
– Aktivne osobe sa invaliditetom trebaju imati drugu vrstu invalidskih kolica, kako bi studenti mogli ići na fakultete, sportisti se baviti sportom i slično, a ovim pravilnikom nemaju mogućnost nabavke takvih kolica. Tražimo da se prvo uradi baza podataka za takve osobe, jer ih nema mnogo. Sa kolicima koja sad dobijaju mogu se kretati samo po kući ili domovima gdje su smešteni, teško i po ulicama zbog arhitektonskih barijera – ističe Tamindžija.
Dodaje da je problem i nabavka pelena i drugih medicinskih sredstava za oboljele, jer bolnice u Trebinju i Nevesinju nemaju komisije, pa ljekari samostalno izdaju odobrenja.
Valerija Lakić, rukovodilac trebinjske filijale Fonda zdravstva RS, navodi da je potrebno da se invalidi razvrstaju na aktivne i one koji to nisu, kako bi aktivni invalidi mogli da ostvaruju pravo na pomagalo u skladu s aktivnostima u kojima učestvuju.
– Zahtjevi invalida da se formira komisija u bolnicama, što je omogućeno i pravilnikom, takođe su opravdani. Dosad je posao bio otežan, jer je prilikom ostvarivanja prava bolesnika na pelene ili druga medicinska sredstva bio potreban nalaz tri ljekara, koga je svaki ljekar pisao iz svoje specijalizacije. Formiranjem komisije na nivou hercegovačkih bolnica bio bi jedan prijedlog, pa bi se izbjegle greške u šiframa, dijagnozama, zahtjevi se ne bi vraćali – ističe Lakićeva.
Objediniti prijedloge s terena
Organizator sastanka je bila misija OEBS u BiH, a Nikola Uljarević, asistent u terenskoj kancelariji Mostar, kaže da je cilj ovakvih skupova objediniti prijedloge s terena i uputiti ih nadležnim insituticijama i ministarstvima, pogotovo u onim slučajevima gdje se može raditi o potencijalnoj diskriminaciji, naročito među osobama s invaliditetom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu