Svijet

"U budućnosti sebe više NE VIDIM BEZ MASKE" Nastavnik od početka pandemije nijednom nije kinuo, ova mjera protiv virusa mu ne predstavlja nikakav problem

Ja u budućnosti sebe ne vidim bez maske.To kaže Robin Argenti (57) iz Njujorka. Ona u razgovoru kaže da, ne samo da se ionako ne zna kada je kraj pandemije, već da, budući da je slabog zdravlja i uplašena zbog "miliona koji odbijaju da se vakcinišu", kao i zbog novih sojeva korona virusa, masku planira da nosi "još mnogo, mnogo godina".

"U budućnosti sebe više NE VIDIM BEZ MASKE" Nastavnik od početka pandemije nijednom nije kinuo, ova mjera protiv virusa mu ne predstavlja nikakav problem
FOTO: PETER FOLEY/EPA

Kaže, prosto je previše nepoznanica da bi se igrala sa tim, a posljedice preležanog virusa su teške  ako se preživi.

Pročitajte još

I nije jedina – dok se većina svijeta raduje vakcinaciji koja znači skidanje maski i vraćanje starom načinu života, ima i ljudi koji ne planiraju da skinu maske, čak i kada to prestane da bude obaveza.

– Ja sam mizofob oš od srednje škole. Plaše me bakterije, virusi, prljavština. I prije pandemije panično sam prao ruke, a nošenje maski mi nije nimalo teško palo. Naprotiv, uživam u nošenju maske – daje vam dodatnu privatnost jer vam zaklanja pola lica. Planiram da nastavim da je nosim i kad se proglasi kraj pandemije – kaže Ben Rozenblum (23).

Majk Bizaro, učitelj iz Kolorada, kaže da mu ne prija nošenje maski ali da je primetio jednu stvar koja ga je obradovala, piše Blic Žena.

– Pošto sam nastavnik i svakog dana u kontaktu sa brojnom djecom, redovno se svake godine više puta razboljevam. Međutim, otkad je počela pandemija, nisam ni kinuo, nijednom. Sve zahvaljujući maskama. To je zaista nevjerovatno i planiram da nastavim da nosim masku i kada se sve okonča – zaista nije ništa nelagodno, a štiti – kaže on.

Leksi Mekoj, konobarica iz Los Anđelesa sličnog je stava.

– Stalno sam bila bolešljiva, uvek sam vukla neki grip ili prehladu što mi je dodatno smetalo jer se bavim i pjevanjem. Mislila sam da je to prosto tako i da moram da se naviknem da se često razboljevam, ali onda se desila pandemija i ja sam počela da kao deo radne obaveze u kafiću stalno nosim masku i rukavice. Nikad u životu nisam ovoliko dugo spojila da sam potpuno zdrava. Ni nakašljala se nisam. Planiram da nastavim tako iako mi prijatelji kažu da je to previše dramatično i da bi trebalo da skinem masku kada se ukine ta obaveza. Ali ako me štiti, zašto je ne bih nosila? Pandemija mi je otvorila oči i pokazala mi kako se tačno virusi prenose. Da, maskom više štitimo druge nego sebe, ali ako dobijam čak i minimalnu zaštitu, spremna sam da nastavim da je nosim. A na kraju krajeva, zar nije lepo štititi i druge? – kaže ona.

Lina Perl, klinički psiholog, kaže da je pandemija pojačala anksioznost kod svih. 

– Nošenje maski sada je neophodno, ali mislim da ne bi bilo dobro da svi nastavimo da nosimo maske, makar sa psihološke tačke gledišta. Maska nam zaklanja dobar dio lica, pa ne možemo da ocijenimo u kakvom je emotivnom stanju naš sagovornik, što nam pojačava anksioznost – kaže ona.

Ipak, ima i drugih vrsta anksioznosti – Robin Argenti sa početka priče anksiozna je jer je usljed kovida izgubila veoma dragu osobu – svog supruga. Njena agorafobija sada je još gora. Uz to, panično se plaši infekcije korona virusom – toliko da odbija da se vidi sa ćerkom sve dok se ne vakciniše.

– Ne volim masku. Stara sam i ionako teško dišem, a maska mi to otežava. Ali ne pada mi na pamet da je skidam – skinuću je tek kada nekoliko meseci zaredom čujem da ima nula novozaraženih i nula preminulih – kaže ona.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu